Macron još nije najavio da će se kandidovati za drugi mandat, ali se očekuje da će to učiniti. Smatralo se da je njegov glavni izazivač unutar centrističke stranke La Republique en Marche bivši premijer Edouard Philippe, no gradonačelnik Avra nedvosmisleno je odbacio tu mogućnost.

Ankete za sada upućuju na pobjedu Macrona, ali francuski predsjednički izbori su notorno nepredvidivi. Sam Macron je savršen primjer koji je pokrenuo politički pokret samo nekoliko mjeseci prije izbora 2017. na kojima je pobijedio.

Ključna pitanja za izbore uključuju posao i troškove života – rasprava koju su pokrenuli protesti Gilets Jaunes (Žuti prsluci) 2018. – kao i životna sredina, migratorna politika i bezbjednost.

Euronews donosi pregled kandidata koji se takmiče da izazovu Macrona.

Marine Le Pen smatra se glavnim Macronovim rivalom i kojoj se predviđa da će mu se pridružiti u drugom krugu plebiscita.

Čelnica krajnje desnice, drži se svojih omiljenih tema, a to su imigracija i bezbjednost.

Među mjerama koje je navela su prestanak naturalizacije brakom i automatskog državljanstva za osobe rođene na francuskom tlu.

Takođe planira ograničiti pristup porodičnim naknadama isključivo Francuzima uz petogodišnji period čekanja za strance.

Ona takođe želi ukinuti subvencije za “povremene energije”, uključujući energiju vjetra i fotonaponske energije.

Međutim, odustala je od ideje da Francusku izvuče iz Evropske unije, Šengena ili eura.

Le Pen se trudila da ublaži imidž svoje stranke otkako je preuzela funkciju od svog oca — koji je više puta osuđen zbog svojih antisemitskih komentara. To je stranku učinilo “mainstreamom”, ali sada rizikuje da je s desne strane zaobiđe novi kandidat, Eric Zemmour.

Njen glavni izazov bit će izgraditi svoj kredibilitet na pitanjima koja se ne odnose na imigraciju i bezbjednost. Zbog nedostatka iskustva i ekonomskog znanja Macron je “pomeo” tokom televizijske debate 2017.

Jean-Luc Mélenchon
Lijevi populistički lider, zauzeo je četvrto mjesto na posljednjim predsjedničkim izborima, osvojivši gotovo 20% glasova u prvom krugu. Trenutno mu ankete pripisuju oko 10% glasova.

Do sada su njegovi predlozi bili solidno usmjereni na socijalna pitanja i troškove života.

On je, primjerice, najavio da planira stvoriti “zakon o socijalnoj hitnosti” koji bi omogućio zamrzavanje cijena osnovnih životnih namirnica, uključujući gorivo, plin, struju i neke prehrambene artikle.

Takođe želi povećati mjesečnu minimalnu platu sa 1.258 eura neto trenutno na 1.400 eura neto.

Mélenchon je kontroverzna figura. U decembru 2019. dobio je uslovnu zatvorsku kaznu od tri mjeseca i kaznu od 8000 eura zbog zastrašivanja službenika koji su vršili pretres u njegovoj kancelariji u istrazi zbog nepravilnosti u finansiranju.

Anne Hidalgo
Ova 62-godišnjakinja je aktuelni gradonačelnik Pariza, nakon što je osvojila drugi mandat 2020. godine.

Pozvala je na “obnovu” obrazovnog i zdravstvenog sistema i rekla da bi “pitanje rada ponovo trebalo postati centralno pitanje”.

Kao i Melenchon, ona planira povećati plate. Rekla je da bi jedan od njenih prvih poteza kao predsjednice bio sazivanje pregovora sa sindikatima “kako bi se Francuzi vratili u poziciju u kojoj mogu dostojanstveno živjeti od svog rada”.

Pozicionira se i kao ekološkinja. Među mjerama koje je uvela u francuskoj prijestonici su ograničenja saobraćaja automobilima u djelovima grada i više biciklističkih staza. Njen novi mandat planira zasad 170.000 stabala, energetsku obnovu zgrada i prestanak korištenja plastike u školskim menzama.

Ona se suočava s dva velika izazova. Prvi je da se na nju gleda kao na lokalnu političarku, vezanu za Pariz. Drugi je da je ona kandidatkinja za lutajuću stranku. Kandidat socijalista 2017. godine osvojio je samo 6,2% glasova, što je rekordno nisko za stranku. Uslijedili su teški porazi na zakonodavnim izborima i izborima za Evropski parlament.

Ankete joj trenutno pripisuju između 4 i 7% glasova.

Yannick Jadot
Jadot (54) je europarlamentarac koji je dobio podršku Zelenih na predsjedničkim izborima 2017., samo da bi se okupio iza kandidata socijalista.

Ovaj put takav se savez čini malo vjerojatnim iako su dvije lijeve stranke udružile snage kako bi pobijedile na izborima za gradonačelnika Pariza i Marselja.

Njegov program uključuje obećanja da će se stati na kraj intenzivnom uzgoju stoke i oslabiti lobiji, za koje je rekao da će “progutati subvencije i javne politike kako bi klima, zdravlje, životna sredina i socijalna pravda konačno preuzeli primat”.

“Svaki euro javnog novca bit će uslovljen zaštitom životne sredine. Niti jedan euro za Total dok Total ne prekine svoju logiku da uvijek traži više nafte i plina u zemlji”, rekao je.

Takođe planira vratiti porez na bogatstvo i više oporezovati finansijsku imovinu koja ulaže u fosilna goriva.

Konačno, on je predstavio plan za ubrizgavanje 50 milijardi eura godišnje tokom petogodišnjeg mandata za “popravak” zemlje i “obnovu” privrede. Sredstva bi išla za infrastrukturne projekte, stanovanje, transport i pomogla privredi da pređe u “vrli krug ulaganja i odgovorne potrošnje”.

Ankete mu daju između 6 i 9% glasova.

Republikanci
Glavna desničarska stranka tek treba da odabere svog kandidata. Članovi Les Republicains (LR) glasa će za svog kandidata početkom decembra.

Tri prva kandidata koja se takmiče za kartu su Xavier Bertrand, Valérie Pécresse i Michel Barnier.

Bertrand, 56, predsjednik je regije Hauts-De-France. Bivši ministar zdravlja, a zatim i rada, on je trenutno taj koji će pobijediti svoje kolege kandidate za predsjednika LR-a.

Predstavio se kao “onaj koji želi da naše (prave) ideje pobjede i pomire Francuze”, a razvio je svoj program “tri prioritetna područja”: “vlast, rad i teritorije”.

Tačke njegovog programa koje je iznio već uključuju veliku “društvenu konferenciju” za pregovore o platama, reviziju cilja da se udio nuklearne energije u energetskom miksu zemlje smanji na 50% i zabrana selefizma.

Valérie Pécresse

Čelnica regije Ile-De-France, u kojoj se nalazi Pariz, takođe je dva puta bila ministar za visoko obrazovanje i proračun.

Obećala je da će preispitati planove za zatvaranje nuklearnih reaktora, priznajući međutim da nuklearna energija neće biti dovoljna i da je potrebno pojačati obnovljive izvore energije. Ostali predlozi uključuju porez na CO2 na evropskim granicama i “evropsku prednost u javnim nabavkama”.

Takođe je pozvala na povećanje plata i reformu sistema nezaposlenosti i penzionog sistema te obećala smanjenje javnog duga.

Michel Barnier

Da je osvojio nominaciju, Barnier, 70, bio bi najstarija osoba u predsjedničkoj trci. Kao i njegove druge dvije kolege iz LR-a, on je takođe dvaput bio ministar – poljoprivrede i evropskih poslova – ali značajan dio njegove karijere napravio je na evropskoj sceni. Dvaput je bio povjerenik EU, ali sada je možda najpoznatiji kao “gospodin Brexit”, nakon što je vodio pregovore bloka s Ujedinjenim Kraljevstvom o BREXITU.

“Želim biti predsjednik pomirenja Francuza”, rekao je.

Njegovi prijedlozi uključuju povećanje plata učiteljima i zdravstvenim radnicima, niže naknade za socijalne naknade za poslodavce i niže poreze na proizvodnju, kao i referendum o imigraciji. Također je doveo u pitanje “pretjeranu revnost” Evropskog suda pravde.

Jedan od njegovih glavnih izazova, ako bude izabran za nominaciju stranke, bit će razlikovanje od aktuelnog Macrona, s kojim dijeli mnoge pozicije.

Eric Zemmour
Očekuje se da će i kontroverzni kolumnist, televizijski stručnjak i pisac Erix Zemmour tražiti nominaciju za kandidata.

Zemmour, 63, poznat je po svojim provokacijama o islamu, imigraciji i ženama zbog kojih je više puta tužen. Osuđen je za izazivanje rasne diskriminacije 2011. i izazivanje mržnje prema muslimanima 2018. godine.

Tvrdi da je Francuska u propadanju i geopolitički i ekonomski, za što okrivljuje imigraciju, te “islamizaciju” i “feminizaciju” društva.

Njegova moguća kandidatura shvaća se toliko ozbiljno da je francuski regulator za medije prošlog mjeseca presudio da ga treba gledati kao političara, a ne kao novinara, te da bi njegovo vrijeme emitovanja trebalo biti podložno ograničenjima.

Zemmourova ponuda za Jelisejsku palatu vjerojatno će naštetiti Marine Le Pen jer njih dvoje imaju slične stavove o brojnim pitanjima. Nekoliko istaknutih osoba u njenoj stranci već je pozvalo Zemmoura da se stane iza nje. To bi takođe moglo navesti kandidata iz Les Republicainsa da skrene udesno o određenim temama, uključujući imigraciju i sigurnost, kako bi zaustavio mogući egzodus glasova.