Sve su češći ekstremi povezani s temperaturom, padavinama i vjetrom. Nivo mora raste nešto sporije nego li je slučaj sa temperaturom vazduha, no procjene za period do kraja 21. vijeka govore da uopšte nije pitanje hoće li nivo Jadrana rasti, pitanje je samo hoće li to biti 30 centimetara ili jedan metar.
Zašto se to događa, objasnio je za hrvatski Javni servis Ivan Guter, klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda.
“Kad govorimo o klimatskim promjenama, govorimo o nizu takvih godina, 30, 40, 50 godina. U Hrvatskoj na primjer mjerimo padavine, temperature i vjetar na mnogo lokacija, bilo bi dobro da mjerimo još više, ali kada imamo tako duge nizove mjerenja od 50 godina, tada možemo detektovati u nekoj točki, recimo na Zagreb Griču – da temperatura u posljednjih 50 godina raste.
Iz godine u godinu temperatura se mijenja, postoje fluktuacije, no bitan je, tvrdi, dugoročan trend. Jedna sezona, jedan loš dan, jedan ekstrem odmah ne znači da su to klimatske promjene“, kaže Ivan Guter.
U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu, bilježi se trend porasta temperature vazduha u svim sezonama, u svim godišnjim dobima. Na godišnjoj ravni povećava se broj toplih ekstrema, oni su sve češći, duže traju, zauzimaju veći dio područja. Drugi aspekt klimatskih promjena jesu promjene u padavinama. Bilježimo smanjenje ljetnih količina padavina duž cijele obale u Hrvatskoj. Tu je signal tih klimatskih promjena malo složeniji zato što je padavina veličina koja je puno skokovitija u prostoru i teže ju je detektovati, no i u takvim događajima takođe vidimo utisak klimatskih promjena. I treći parametar je porast srednjeg nivoa mora. On raste zbog dugogodišnje klimatske promjene, plus još nekakve varijacije koje uočavamo od godine do godine.
Preporučeno
“Jadran raste, ugrubo oko 3 milimetra u godini, procjene su do kraja 21. vijeka, znači nije upitno hoće li razina Jadrana rasti, pitanje je samo hoće li to biti 30 centimetara ili jedan metar”, tvrdi Guter.
Video