Dogovoru ministara spoljnih poslova Jermenije i Azerbejdžana Zohraba Mnatsakaniana i Džejhuna Bajramova, koji stupa na snagu u danas, posredovao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
On je poslije desetočasovnih pregovora izjavio da su se dvije strane saglasile o otpočinjanju razgovora o okončanju sukoba.
Marija Zaharova, portparolka spoljnih poslova Rusije, objavila je na Facebook-u fotografiju dokumenta za koji je ukazala da predstavlja, kako je navela, epilog jedanaestočasovnog rada.
Mogućnost susreta predstavnika dvije strane otvorena je nakon poziva predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu i premijeru Jermenije Nikolu Pašinjanu, ruskog predsjednika Vladimira Putina, javio je Radio Slobodna Evropa.
“Putin je obavio veliki posao sa kolegama iz Bakua i Jerevana”, izjavio je portparol Kremlja Dmitri Peskov.
Portparol Kremlja precizirao je da se Vladimir Putin neće susretati sa šefovima diplomatije dvije države.
Istovremeno, Predsjedništvo Francuske saopštilo je da Jermenija i Azerbejdžan napreduju ka sporazumu o primirju koji će doprinijeti okončanju borbi. Kako je ukazano – dogovor o tome očekuje se u subotu 10. oktobra.
“Krećemo se ka primirju koje bi moglo biti postignuto večeras ili sjutra”, rekao je sinoć francuski predsjednik Emanuel Makron u izjavi za agenciju AFP.
Američki, ruski i francuski zvaničnici prethodno su se sastali u švajcarskom gradu Ženevi u pokušaju da utiču na učesnice sukoba da prekinju borbe i spriječe razbuktavanje rata na području Južnog Kavkaza.
Te tri države su kopredsjedavajuće grupi koju je u Minsku osnovala Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) – čija je svrha posredovanje u sukobu započetom devedesetih godina prošlog vijeka.
Od razbuktavanja sukoba, krajem septembra ove godine, dvije strane prijavile su ukupno 250 žrtava – među kojima su i desetine civila.
Međutim, vjeruje se da je stvarni broj stradalih mnogo veći, imajući u vidu tvrdnje obje strane da su pretrpjele značajne gubitke. Dvije strane međusobno se optužuju za stradanje civila.
Azerbejdžan i Jermenija u sukobu su zbog planinskog područja Nagorno Karabaha još od devedesetih godina prošlog vijeka i raspada Sovjetskog Saveza. Dvije države ratovale su do 1994. u sukobima u kojima je poginulo oko 30.000 ljudi.
Preporučeno
Nagorno Karabah je međunarodno priznat kao azerbejdžanska teritorija, ali ga kontrolišu jermenske snage usko povezane sa Jerevanom. Pod njihovom kotrolom je i sedam regiona susjednih Nagorno Karabahu.
Video