Kako je devet sekundi odalo jednog od najozloglašenijih serijskih ubica ikada

Kako je devet sekundi odalo jednog od najozloglašenijih serijskih ubica ikada

Standard

02/11/2018

17:50

U novom televizijskom dokumentarcu “Lažiranje: Suze kriminalca”, eksperti za govor tijela i psihologiju, analizirali su snimke iz televizijskih intervjua i snimljenih saslušanja Harolda Šipmana, jednog od najozloglašenijih serijskih ubica u istoriji Velike Britanije, i zaključili koji je detalj otkrio da je kriv, iako je pokušavao da sakrije krivicu.

FOTO: INVESTIGATION DISCOVERY / SCREENSHOT

U novom televizijskom dokumentarcu “Lažiranje: Suze kriminalca”, eksperti za govor tijela i psihologiju, analizirali su snimke iz televizijskih intervjua i snimljenih saslušanja Harolda Šipmana, jednog od najozloglašenijih serijskih ubica u istoriji Velike Britanije, i zaključili koji je detalj otkrio da je kriv, iako je pokušavao da sakrije krivicu.

Šipman je bio ljekar u bolnici u zapadnom Jorkširu gdje su pacijenti godinama umirali pod misterioznim okolnostima. Uhapšen je 1998. godine i osuđen na doživotnu robiju dvije godine kasnije zbog 215 ubistava, ali je istraga proširivana i nakon toga, jer su otkrivani novi slični slučajevi.

Na jednom od saslušanja 2001. godine, Šipman je pokušao da sakrije krivicu odbijajući da razgovara sa istražiteljima, okretanjem leđa onima koji su ga ispitivali i žmurenjem. Dobro se držao sve dok ga disanje nije odalo.

Povezani članci

Naime, u trenutku kada mu je pokazana fotografija Elizabet Pirs, jedne od njegovih žrtava, Šipmanov šablon disanja se promijenio, tačnije u trenutku je prestao da diše. Kako objašnjava Klif Lansej, stručnjak za govor tijela, to je psihičko-fizička reakcija i podsvjesna je.

“Trenutak kada prestaje da diše, kada zna da je fotografija tu….Ne diše punih devet sekundi. To ime, Elizabet Pirs, je problem za njega”, kaže Lansej.

gmp

FOTO: GMP/EPA

Dodaje da je Šipman bio uplašen.

“Kako to znamo? Jer kada se plašimo, kao naši preci, ako bi im se približavala ili im prijetila neka velika životinja, oni bi se ‘zaledili'”, objašnjava Klif Lansej, stručnjak za govor tijela i dodaje da je to trenutak kad je Šipmanova krivica izašla na vidjelo.

Kasnije je utvrđeno da jeste kriv za njenu smrt, ali i desetine novih, što je ukupan broj njegovih žrtava podigao sa 215 na 250.

Šipman je pacijente u bolnici ubijao tokom 27-godišnje prakse. Ubilački niz počeo je 1971. godine, a pacijente je lišavao života koristeći diamorfin (odnosno heroin). Oko 80 odsto njegovih žrtava bile su starije žene, a najmlađa žrtva imala je 41 godinu.

Uoči svog 58. rođendana, 2004. godine, Šipman se objesio u svojoj ćeliji u zatvoru. Njegova supruga, do posljednjeg dana tvrdila je da je nevin, prenosi Blic.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X