Kako je mogao biti ubijen jedan od najbolje čuvanih ljudi u Iranu?

Negodovanje na društvenim mrežama je veliko: “Dok su tajne službe i sigurnosni aparat zauzeti praćenjem i maltretiranjem studenata, aktivistica, novinarki i neistomišljenika, nuklearne naučnike nam ubijaju na ulici usred bijelog dana”, navodi se u brojnim tvitovima i komentarima Iranaca, poslije ubistva Mohsena Fahrizadeha.

Treći put u manje od godinu dana iranski sigurnosni aparat je očigledno zakazao – aparat koji se hvali da ima sve pod kontrolom u Iranu.

27. novembra u blizini Teherana ubijen je nuklearni fizičar Mohsen Fahrizadeh, jedan od najvažnijih iranskih nuklearnih naučnika.

Do tada se na internetu teško mogla pronaći neka njegova fotografija. Fahrizadeh, koji se takođe smatra ocem iranskog nuklearnog programa, bio je jedan od najbolje zaštićenih ljudi u Iranu.

Na njega je još 2008. izvršen napad – motociklista je na njegov automobil prikačio eksplozivnu napravu, a Fahrisadeh je jedva uspio iskočiti iz automobila.

Ovaj put nije imao šanse. Ministar obrane Amir Hatami rekao je da je na Frahrizdehov automobil prvo pucano, a odmah potom je na udaljenosti od oko 15 do 20 metara od njega eksplodirao kamionet pun eksploziva. Ubrzo nakon toga, nuklearni fizičar je podlegao povredama u bolnici.

Mosad je prije dvije godine ukrao dokumente
Fahrizadeh je bio stručnjak za proizvodnju raketa. Najkasnije od maja 2018, svjetska javnost ga poznaje kao ključnu osobu iranskog nuklearnog programa.

Tokom konferencije za novinare, izraelski premijer Benjamin Netanjahu tada je predstavio materijal koji je izraelska tajna služba Mosad ukrala u Iranu. Netanjahu je objavio škakljive detalje o iranskom nuklearnom programu i naglasio: „Zapamtite ovo ime, Fahrisadeh”.

Prema izraelskim izvorima, Fahrizadeh je od prije dvadesetak godina vodio vojni nuklearni program pod imenom „Amad” („Nada”).

Prilikom jedne operacije 2018. Mosad je ukrao više od 55.000 stranica dokumenata tajne službe u Teheranu. Agenti Mosada otvorili su nekoliko ormarića specijalnim aparatom za rezanje metala. No precizno lociranje tih dokumenata ipak ne bi bilo moguće bez insajderskog znanja.

Operacija Mosada u Teheranu predstavljala je sramotu za iranski sigurnosni aparat, posebno za tajnu službu Revolucionarne garde. Revolucionarna garda (IRGC) odgovorna je za vojni dio iranskog nuklearnog programa. Za ovaj program regrutiraju ljude iz svojih najbližih krugova.

Fahrizadeh – Sulejmani
I 63-godišnji Fahrizadeh je bio član Revolucionarne garde, i to od svoje mladosti. Bio je pod zaštitom IRGC-a, organizacije za zaštitu informacija – baš kao i komandant brigade Al-Kuds, Kasim Sulejmani, kojeg je američka vojska ubila početkom ove godine u Iraku.

Informacije o prebivalištu Sulejmanija u Iraku CIA i Mosad su navodno dobili od prevoditelja iz brigade Al-Kuds u Siriji- Mahmuda Musavi Madžida koji je pogubljen u julu. On je navodno za tajne službe SAD i Izraela špijunirao „razne sigurnosne oblasti” i zauzvrat dobijao velike sume novca, izjavila je portparolka iranskog pravosuđa.

Činjenica da je prema službenim informacijama Musavi uhapšen u oktobru 2018. ostavlja mnoga pitanja bez odgovora.

Najvažnije glasi: Kako je – u zatvoru dvije godine kasnije – mogao primiti i proslijediti informacije o tome gdje se nalazi general Sulejmani?

Sigurnosne rupe u sistemu

• Kradu se detalji o nuklearnom programu; ciljano se ubijaju ljudi koji su dobro zaštićeni; u nuklearnim objektima vrše se sabotaže – a organi sigurnosti se prije svega bave hapšenjem novinara – piše iranski novinar Mehdi Mahdavi Azad.

U srpnju 2020. godine nuklearno postrojenje u Natancu bilo je meta sabotaže. Eksplozija je nanijela veliku štetu nuklearnom postrojenju i omela proizvodnju centrifuga za obogaćivanje uranijuma. U kolovozu je portparol Agencije za atomsku energiju Behrus Kamalvandi potvrdio na državnoj televiziji: „Eksplozija u Natancu bila je rezultat sabotaže.” Tko je stajao iza ove akcije još uvijek se ne zna.

Poslije atentata na Fahrizadeha, komandant Iranske revolucionarne garde Hosein Salami zaklinje se na osvetu. Na društvenim mrežama reakcije uglavnom idu u ovom smjeru: „Baš kao i nakon ubistva generala Sulejmanija.U to vrijeme ste, međutim, napali prazne američke baze, ali istodobno oborili putnički avion s nevinim putnicima”,piše korisnik na Tviteru – podsjećajući na obaranje ukrajinskog putničkog vazduhoplovstva od strane Irana u januaru 2020. godine što je dovelo do pogibije 176 putnika.