Video
Snimak Gaborovog ubistva dan prije njegovog 24. rođendana počela je još iste večeri da kruži društvenim mrežama. Njegovi fanovi i švedska reperska zajednica tako su saznali za njegovu smrt nekoliko sati prije nego što je policija šturo objavila da je u pucnjavi ubijen mlađi muškarac.
Gaboro je 41. žrtva obračuna vatrenim oružjem ove godine u Švedskoj. Motivi su, kao i obično, kontrola trgovine ilegalnim narkoticima i osveta za neka ranija ubistva i napade.
Ovaj fenomen, već godinama karakterističan za Švedsku, ali bitno manje za ostale nordijske zemlje, posljedica je sukoba unutar organizovanog kriminala.
I počinitelji i mete pucnjava većinom su mladi muškarci imigrantskog porijekla. Najčešće su rođeni u Švedskoj, a njihovi su roditelji u Skandinaviju došli s Bliskog istoka, iz sjeverne Afrike ili s Balkana.
Po pravilu se nasilje povezano s kriminalnim podzemljem događa na širem području triju najvećih švedskih gradova, Stokholma, Geteborga i Malmea, no u posljednjih nekoliko godina stanje u druga dva grada prilično se popravilo, dok je švedska prijestonica vanprosječno zastupljena u statistikama smrtonosnog nasilja.
Iako je švedska stopa nasilja sa smrtnim ishodom (broj ubijenih na milion stanovnika) danas otprilike 40 odsto niža u odnosu na vrhunac krajem 1980-ih godina, a ukupna stopa ubistava u Švedskoj ne odskače ni od nordijskog ni od evropskog prosjeka, činjenica da se najviše ubistava događa vatrenim oružjem na javnim mjestima specifična je isključivo za Švedsku.
U ostalim zemljama Evropske unije najčešće se u smrtonosnom nasilju koriste razni oštri predmeti, poput noževa, makaza ili sjekira, dok postoji jasan trend odmaka od vatrenog oružja.
Drastičan pad broja pucnjava
Međutim, u posljednje dvije godine i u Švedskoj je vidljiv drastičan pad broja pucnjava, a bitno je manje i smrtno stradalih i povrijeđenih.
Prema statistici Švedske televizije (SVT), tokom 2022. godine dogodilo se 390 pucnjava u kojima su ubijene 62 osobe, a 107 je ranjeno.
Nakon blagog pada u sve tri kategorije 2023. godine, do posljednjih sedam dana ove godine zabilježeno je 256 pucnjava s 41 smrtnim slučajem i 60 povrijeđenih.
Ovogodišnji broj pucnjava najmanji je od 2016. godine, broj ubistava pao je na prosjek iz 2017, dok se broj povrijeđenih vatrenim oružjem vratio približno na brojke iz 2008.
„Prilično je očigledno da se trend u smrtonosnom nasilju preokrenuo. Uzroci ove promjene su brojni i pripisujem ih nastojanjima posljednje dvije švedske vlade, pravosudnog sistema i sve boljoj prevenciji, ali najpre bih istakao da je policija snažno unaprijedila svoje metode, dobila nove resurse i nove zakonske mogućnosti, te jednostavno postala mnogo bolja u svom poslu“, rekao je nedavno za švedski nacionalni radio Mane Gerel, docent kriminologije na Univerzitetu u Malmeu.
Policijska statistika riješenih ubistava povezanih s organizovanim kriminalnom otkriva zašto je situacija ove godine bitno bolja.
Nakon što se od 2000. do 2022. procenat riješenih slučajeva, dakle onih kod kojih je počinilac identifikovan, uhapšen i osuđen ili čeka suđenje, kretao od 29 do 44 odsto, prošle godine rešeno je čak 72 odsto ubistava.
Evo i objašnjenja
I iza ove drastične promjene stoji zanimljivo objašnjenje.
Budući da su vremenom mnogi pripadnici kriminalnog podzemlja završili u zatvoru, pobjegli u inostranstvo ili se smirili zbog sve prisutnijeg policijskog nadzora i pritiska, za izvršenje napada vatrenim oružjem organizovani kriminal sve češće angažuje tinejdžere koji intelektualno i emocionalno nisu dorasli zadatku.
Privučeni obećanjima o lakoj zaradi i uvjeravanjima da ih zbog uzrasta čekaju blage kazne čak i ako budu uhvaćeni, ovi srednjoškolci (a sve češće i osnovnoškolci) prihvataju da izvrše ubistvo preko društvenih mreža i aplikacija.
Policija ih uglavnom pronalazi brzo nakon izvršenja napada, a nerijetko se i sami prijavljuju, no do naručioca je mnogo teže doći. Naime, po pravilu izvršitelji nisu u direktnom kontaktu s inicijatorima.
Zbog toga je trend smanjivanja broja pucnjava najprije posljedica djelovanja policije i ostalih državnih institucija, a ne nekog vidljivog povlačenja organizovanog kriminala.
„Iako ove godine stvari izgledaju bolje, ne treba se previše opustiti. Još uvijek postoji rizik od pogoršanja zato što i dalje postoji nezanemariva grupa mlađih tinejdžera koji su spremni da učestvuju u oružanom nasilju“, ističe kriminolog Gerel.
On dodaje:
„Prema njima treba djelovati preventivno, treba spriječiti njihovu regrutaciju u kriminalno podzemlje.“
U padu je i broj podmetnutih eksplozija
U padu je i broj podmetnutih eksplozija, posljednjih godina omiljene metode organizovanog kriminala za upozoravanje i zastrašivanje konkurenata i svjedoka.
Prošle godine zabilježeno je rekordnih 149 eksplozija, uglavnom pred kućnim vratima, dok ih je tokom 2024. bilo 20 do 25 odsto manje.
„Zvuči jednostavno, ali uveli smo prilično duboke promjene u svoj rad. Da bi se to postiglo, svaka osoba u dugačkom policijskom lancu mora imati najbolje uslove i informacije za obavljanje svog zadatka. Treba imati na umu da se naši protivnici stalno razvijaju u skladu s onime što radimo, tako da je to kontinuirana partija šaha“, rekao je za dnevni list Aftonbladet Johan Olson, načelnih policijskog Nacionalnog operativnog odseka.
Preporučeno
U skladu s pozitivnijom statistikom kreću se i stavovi Šveđana u smislu lične bezbjednosti. Ankete pokazuju da u aprilu 2024. godine 75 odsto Šveđana nije bilo zabrinuto ili nije bilo posebno zabrinuto zbog stope smrtonosnog nasilja. U junu 2023. godine na isti način razmišljalo je 67 odsto Šveđana.
