U prvom talasu su nacionalne vlade pokušavale da testiraju što više ljudi, ali je činjenica da je testova bilo nedovoljno. Pritom, niko nije pronašao egzaktan način da zaustavi širenje virusa.

Mjere zaštite poput karantina i policijskog časa virus je privremeno stavljen pod kontrolu na nekim mjestima čime je postignuto zatišje na nekoliko mjeseci. U tom periodu, od proljetos, otvoren je veliki dio škola, ekonomija je na globalnoj ravni dobila priliku da se malo izdigne, a nacionalne vlade šansu da se makar u nekoj mjeri pripreme za drugi talas – za koji epidemiolozi tvrde da je neizbježan.

Svaka zemlja je, takođe, taj period predaha iskoristila drugačije, ali je suštinski cilj svakog novouspostavljenog sistema bio da se širenje bolesti suzbije efikasnim testiranjem i praćenjem kontakata. Ako bilo koja zemlja želi da obuzda virus i njegovo nekontrolisano širenje, piše Gardijan, mora da ima uvid u to kako se i gdje on širi.

Testiraj, testiraj, testiraj

Kina i Novi Zeland su poslije vijesti da je virus u ovim zemljama eliminisan zabilježile relativno mali broj novih slučajeva. Vrlo stroga zabrana putovanja i dalje važi u obje zemlje, a ona praktično znači da građani Kine i Novog Zelanda žive u totalnoj izolaciji od ostatka svijeta.

Rigorozna pravila karantina sprječavaju da uvezeni slučajevi pokrenu nova žarišta lokalne transmisije.

I Novi Zeland i Kina su na svojoj koži osjetili koliko je teško zauzdati Covid-19 do kraja – po proglašenju pobjede nad epidemijom obje zemlje su evidentirale nove klastere, mada nijedna vlada nije uspjela da otkrije prvobitni izvor zaraze.

Takođe, ove dvije zemlje su dokazale da su ključ za uspotavljanje kontrole nad virusom – brzo testiranje i pronalaženje kontakata.

Ne raduj se prerano

Zemlje centralne i istočne Evrope su – pomalo neočekivano, ruku na srce – relativno uspješno pregurale prvi talas i prvi udar pandemije. Uprkos slabim zdravstvenim sistemima, Češka i Mađarska su donedavno bilježile daleko manje brojeve zaraženih i preminulih od zemalja Zapadne Evrope.

Sada, međutim, cifre u centralnoj Evropi munjevito skaču; uspjeh na početku pandemije doveo je do toga da se građani više opiru restriktivnim mjerama, a pošto ove zemlje vode populistički lideri koji su naročito osjetljivi na bilo kakve promjene u javnom mnjenju, manje su šanse da će vlade ići protiv građana i nametati silom mjere zaštite.

Premijer Češke Andrej Babiš je i sam priznao da je vlada relaksirala prvobitno uvedene mjere za zaštitu javnog zdravlja – između ostalog i obavezu nošenja maski u zatvorenim prostorima – zbog velikog pritiska javnosti.

Spremno u “crni oktobar”

Ako koronavirus nastavi da se ubrzano širi Velikom Britanijom, u ovoj zemlji moglo bi da bude i do 50.000 novooboljelih na dnevnom nivou, više od 200 umrlih, a zemlju čeka novo zaključavanje.

Britanski premijer Boris Džonson razmišlja da uvede drugu nacionalnu blokadu, zaključavanje, dok rastuća epidemija koronavirusa prijeti da uništi ekonomski oporavak i milione ljudi vrati u izolaciju.

Novi slučajevi u Britaniji rastu stopom od 6.000 zaraženih dnevno, prijem u bolnice se udvostručuje na svakih osam dana, a sistem za testiranje popušta.

Iako je ekonomija na samoj ivici, većina stručnjaka je saglasna da će strože mjere možda biti neophodne kako bi se izbjegao totalni kolaps zemlje.

Uči od onih koji umiju da se pripreme

Njemačka i Južna Koreja su među zemljama koje su najbrže uspostavile kompleksne sisteme za testiranje i praćenje kontakata; na taj način je bilo moguće utvrditi gdje i kako se virus širi.

Njemačka je testirala sve građane koji se vraćaju sa odmora tokom ljeta čime je minimizovan broj uvezenih slučajeva, a iako broj zaraženih ponovo raste, a vodeći virolog upozorava da “zima neće biti laka”, skok je i dalje blag.

Južna Koreja je među prvim zemljama u svijetu koje su saopštile da su zvanično ušle u drugi talas, ali se čini da je broj novozaraženih pod kontrolom. Dnevni rast je sve sporiji zasad.

Djelimični karantin kao opcija

I Španija i Australija su isprva uspješno vodile borbu sa pandemijom, premda su primijenile potpuno drugačije pristupe.

Kanbera je odlučila da zapečati granice i izoluje zemlju od ostatka svijeta, dok je Španija ipak primila turiste ljetos kako bi spasla makar dio turističke sezone koja je od vitalnog značaja za špansku ekonomiju.

Obje zemlje zabilježile su rast broja zaraženih i potom uvele ciljane karantine. Ipak, i da bi takav djelimični karantin bio efikasan, neophodno je testirati i pratiti kontakte kako bi se pouzdano znalo gdje se virus i na koji način širi i tako identifikovati potencijalna ili postojeća žarišta.

Oblasti oko Madrida pipremaju se za strože mjere, iako centralna vlada pokušava da neutrališe otpor građana time što novouvedene mjere ne naziva karantinom. Restrikcije će se odnositi na oblasti koje bilježe više od hiljadu slučajeva na 100.000 stanovnika, a pogodiće oko milion ljudi koji neće moći da napuštaju svoje domove osim ukoliko ne odlaze na posao, kod ljekara ili u školu.

U drugi karantin

Izrael je prije nekoliko dana uveo tronedjeljni karantin –  drugi po redu na nacionalnom nivou – kako bi pokušao da spriječi širenje koronavirusa jer se broj oboljelih mjesecima ne smanjuje.

Nove mjere koje su stupile na snagu podrazumevaju zatvaranje mnogih preduzeća, stroga ograničenja javnih skupova i uglavnom će ograničiti kretanje ljude na kilometar od njihovih domova.

Zatvaranje se poklapa sa jevrejskom Novom godinom, kada ljudi obično posjećuju svoje porodice i okupljaju se na velikim molitvenim službama, tako da vlasti računaju da će se tako spriječiti širenje virusa u porodičnim klasterima.

Imunitet je uvijek važan

Južna Afrika je uvela jedan od najstrožih karantina na svijetu, a potom se pripremila za vrhunac broja zaraženih i preminulih. Ipak, pik nije došao, makar zasad. Naučnici nastoje da otkriju na koji način je zemlja u kojoj je i socijalna distanca praktično nemoguća zbog siromaštva uspjela izbjegne divljanje virusa.

Jedna teorija je da je tamošnje stanovništvo relativno mlado i time otpornije na virus. Druga hipoteza je da ljudi u ovoj oblasti inače žive u velikim zajednicama i da su izloženi drugim bolestima poput obične prehlade, te da su otuda na početku pandemije imali jače imunitete.