Obični ljudi u Karačiju, najvećem gradu Pakistana, sa velikom zabrinutošću reaguju na vijesti o napadačima koji su otvorili vatru i ubili najmanje 26 turista u Pahalgamu, u indijskom dijelu Kašmira.

Islamističke grupe su i ranije izvodile napade u ovom regionu, često izazivajući napetosti, čak i oružane okršaje između vojski Indije i Pakistana.

Ovog puta, čini se da je Nju Delhi odlučan da oštro reaguje, optužujući Pakistan za podršku separatistima u Kašmiru.

Međutim, uprkos tenzijama između dvije nuklearne sile, malo ko u Pakistanu očekuje pravi rat.

„Mislim da potpuni rat između Indije i Pakistana nije moguć“, kaže Imtijaz Gul, izvršni direktor Centra za istraživanje i bezbjednosne studije sa sjedištem u Islamabadu, glavnom gradu Pakistana.

„Nuklearne sposobnosti obje zemlje predstavljaju veliku prepreku za punu konfrontaciju“, dodaje on za DW.

Strah od uništenja do sada je sprečavao rat većih razmjera. Ali, sada je Nju Delhi preduzeo niz oštrih mjera protiv Pakistana. Prekinute su gotovo sve diplomatske veze, zatvorene granice i suspendovan je zatvaranje kopnenih i vazdušnih granica i suspenziju Sporazuma o rijeci Ind iz 1960. godine, koji reguliše dijeljenje vode iz sistema divovske rijeke.

Kao odgovor, Islamabad je snizio nivo diplomatskih odnosa sa Nju Delhijem i obustavio bilateralnu trgovinu.

Šta je sljedeće

Prije šest godina je u samoubilačkom napadu ubijeno četrdeset pripadnika indijskih paravojnih snaga u Pulvami, takođe u indijskom dijelu Kašmira. Tada je Indija uzvratila vazdušnim udarima na Pakistan. Došlo se na ivicu rata, ali je kriza završena zatišjem.

Da li bi Indija mogla ponovo da udari? „Indijski premijer Narendra Modi i njegova vlada su pod ogromnim pritiskom da uzvrate vojnim udarom“, kaže za DW Pravin Donti, analitičar Međunarodne krizne grupe sa sjedištem u Belgiji.

Kako dodaje, Modijeve vlasti rutinski gaje neprijateljsku retoriku prema Pakistanu i to je sada podgilo očekivanja javnosti

„Ova vlada se snažno oslanja na to kako izgleda u očima građana i vjerovatno osjeća da, kako bi umirila svoje pristalice, mora početi vojnu operaciju. A ona pak mora da izgleda ubjedljivije od vazdušnih udara iz 2019. godine.“

Donti kaže da diplomatski potezi „nemaju isti umirujući efekat na javnu svijest kao vojne opcije“. Upozorava da je „vjerovatnoća vojne operacije visoka“.

Ali Maliha Lodi, bivša pakistanska ambasadorka u Sjedinjenim Državama, vjeruje da bi takav potez „bio dočekan snažnim vojnim odgovorom iz Islamabada.“

„Imao bi nepredvidive posljedice i pokrenuo bi potpunu krizu. Ideja o ograničenom ratu ispod nuklearnog praga, o kojem se spekuliše u Indiji, nosi sa sobom neizmjerne rizike. Takav scenario treba izbjegavati po svaku cijenu“, kaže ona.

Šijed Ata Hasnain, bivši indijski general, rekao je da odgovor Indije ne mora da bude ishitren i da „treba da se sprovede kada uspjeh bude zagarantovan“. Pozvao je javnost da ima povjerenja u političko i vojno rukovodstvo.

Koliko je Pakistan ranjiv na pritisak Indije?

Indija i Pakistan će u dogledno vrijeme biti u stanju hladnog rata, kaže Gul. Misli da će Nju Delhi nastaviti pritisak na Pakistan koristeći međunarodni uticaj.

„Indija će pokušati da izoluje Pakistan. Jednostrani izlazak iz Sporazuma o rijekama je velika prijetnja“, kaže. Dodaje da su obustava trgovine i viza, zajedno sa međunarodnom izolacijom Islamabada, „najubjedljiviji alati koje Indija ima“.

Prema Gulu, Pakistan ima ograničene opcije. „To je zemlja koja je gladna stranih ulaganja.“

Pakistan mori teška kriza sa galopirajućom inflacijom. Uz to zemlja se suočava sa ekstremističkim grupama koje djeluju u provincijama Beludžistan i Hajber-Pahtunva na zapadu i sjeverozapadu.

Na političkom planu, i dalje je u zatvoru jedan od najpopularnijih političara u zemlji, bivši premijer Imran Kan. Njegove pristalice su u sukobu sa vojnim establišmentom. Dugotrajni sukob sa Indijom oko Kašmira ima potencijal da dodatno potrese zemlju.

Geopolitički faktor

Ujedinjene nacije su pozvale Indiju i Pakistan da pokažu „maksimalnu uzdržanost“ kako bi se problemi „rješavali mirno kroz smisleno međusobno angažovanje“.

Slično, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova zatražilo je od regionalnih rivala da „pokažu uzdržanost, nađu zajednički jezik“ i „na odgovarajući način riješe razlike putem dijaloga“.

Iran je već ponudio posredovanje, a Saudijska Arabija je izjavila da pokušava da „spriječi eskalaciju“.

Iako je predsjednik SAD Donald Tramp najprije osudio napad u Pahalgamu, u najnovijem komentaru o tom pitanju uzdržao se od zauzimanja strane.

„Tenzije na toj granici traju već 1.500 godina. Uvijek je bilo tako, ali siguran sam da će to nekako riješiti. Poznajem oba lidera“, rekao je Tramp novinarima.

Prema članku u časopisu Njuzvik, „Sjedinjene Države moraju da se kreću kroz složen diplomatski pejzaž“, nakon napada u Kašmiru. „Podrška Vašingtona Indiji, njegovo rastuće partnerstvo sa tom zemljom i napori da upravlja odnosima sa Pakistanom koji ima sve jače veze sa Kinom, ključni su za očuvanje stabilnosti u regionu i izbjegavanje većeg sukoba“, piše magazin i dodaje:

„Vašington će vjerovatno gurati diplomatska rješenja, sa ciljem da umiri krizu i spriječi dalje nasilje. Ishod neće uticati samo na Južnu Aziju, već bi mogao da preoblikuje globalnu bezbjednost, posebno s obzirom na rastući uticaj Kine u regionu.“