Video
Nalogom za ubIstvo iranskog generala Kasema Sulejmanija juče na bagdadskom aerodromu, Donald Trump otvorio je vrata za početak američko-iranskog rata, zatresao Irak i gurnuo ga u vjerojatnu obnovu tamošnjeg građanskog rata te izazvao iranske klijente i proxyje – od Libanona preko Sirije i Iraka do Jemena – da pokrenu val odmazde protiv američkih interesa i zapadnih saveznika na cijelom Bliskom istoku, a moguće i drugdje u svijetu.
Sulejmani je bio drugi najmoćniji čovjek u Iranu, odmah nakon vrhovnog vođe Alija Hamneija, i na njegovu smrt Iran će sigurno silovito odgovoriti. Zapovijedao je Snagama Kuds, specijalnom elitnom postrojbom Zbora Islamske revolucionarne garde, koja je provodila iranske nekonvencionalne vojne aktivnosti u široj regiji. Sulejmani nije bio samo arhitekt iranske sfere uticaja na Bliskom istoku, nego i uvjerljivo najvažniji operativac u cijeloj regiji, okorjeli vojnik krvavih ruku koji je život proveo na frontu i osobno upravljao izgradnjom iranske paravojne i političke moći.
Bio je kum Hezbolaha u Libanonu, spasio je Bašara al-Asada od sigurnog poraza u Siriji te pomogao uništiti ISIS, za iranske interese stavio je pod kontrolu vladu u Iraku te sklopio pakt s Hutijima u Jemenu. Teško je naglasiti koliko je Sulejmani bio centralna i uticajna osoba u Iranu i među šijitima u regiji. Posljednjih mjeseci govorilo se da bi mogao naslijediti Hasana Ruhanija na mjestu predsjednika, u potezu kojim bi reakcionarne snage oko Revolucionarne garde raskrstile s umjerenjacima, kompromitiranima Trumpovim istupanjem iz nuklearnog sporazuma.
Ovaj udar mijenja dinamiku na bliskom istoku
Trumpova odluka da odobri zračni napad i likvidaciju Sulejmanija događaj je od monumentalne važnosti – sigurno najvažniji potez na Bliskom istoku još od intervencije Georgea W. Busha 2003. protiv Sadama Huseina. Poput te odluke, koja je izazvala lanac neželjenih posljedica, ubistvo Sulejmanija će se vjerojatno pokazati najdalekosežnijom odlukom u savremenoj povijesti te nestabilne regije. Ovaj udar iz temelja mijenja dinamiku na Bliskom istoku, iz barem tri razloga.
Prvo, ovo nije bio udar na iranske proxyje ili indirektne interese, nego izravni napad Amerike na Iran – iako ubijen u Iraku, izvan matičnog teritorija, Sulejmani je bio najutjecajniji, najugledniji i najkarizmatičniji iranski general, obožavani vođa tvrdolinijaške struje. Vrhovni vođa Hamnei već je najavio “žestoku odmazdu” – pitanje je što će sve ona uključiti. Drugo, smrt Sulejmanija podigla je pritisak u Iraku do nepodnošljivih granica, što može obnoviti tamošnji građanski rat. Iračka vlada ima dva sponzora – Iran i Sjedinjene Države; sad je dovedena u situaciju da mora birati stranu, što će završiti kobno po stabilnost te države: stanje u Iraku može eksplodirati u novi građanski rat.
Treće, s nalogom iz Teherana ili bez njega, žestoko će odgovoriti iranski klijenti u regiji – Hezbolah u Libanonu, Asad i šijitske milicije u Siriji te neregularne šijitske jedinice u Iraku, kao i Hutiji u Jemenu. Oni su u Sulejmaniju imali pokrovitelja, organizatora i financijera, koji im je iz Teherana donosio novac, streljivo i vojne upute. Njihova reakcija biće takozvani asimetrični rat – vještina koju su Iran i njegovi klijenti usavršili u posljednjih deset godina. Primarni ciljevi neće biti američke snage, nego “mekane mete” povezane s Amerikom i njenim saveznicima. Tu vrstu pritiska biće teže obuzdati nego reakciju samoga Irana – za poluregularne jedinice lakše se može tvrditi da su se “otele kontroli”.
Prve posljedice ćemo osjetiti na cijeni nafte
Prva meta – koju će osjetiti cijeli svijet – biće nafta. Iran će gotovo sigurno blokirati plovidbu strateški važnim Hormuškim tjesnacem, kroz koji svakog dana prolazi petina ukupne globalne proizvodnje nafte. To će izazvati ozbiljni rast cijene goriva. Jemenski pobunjenici Hutiji, iranski klijenti, dokazali da su u stanju paralizovati proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji, glavnom iranskom rivalu u regiji; njihov nedavni razorni napad izbacio je iz stroja polovicu proizvodnje saudijske nafte.
Nadalje, Iran će gotovo bez sumnje obnoviti svoj nuklearni program, koji je Barack Obama 2015. uspješno zaustavio, ali Trump nikad nije htio priznati da je njegov prethodnik i u čemu bio uspješan, pa je bez razloga Ameriku povukao iz sporazuma. Sad Teheran može reći da Amerika ne samo ne poštuje sporazum, nego i otvoreno napada Iran – i obnoviti nuklearni program. Iranu treba tek nekoliko godina do proizvodnje atomske bombe – što znači da bi se Amerika i Izrael mogli odlučiti za bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja i daljnju katastrofalnu eskalaciju.
Na udaru bi se mogli naći i saveznici u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Uz američke snage u bazi u Bahreinu, na udaru Irana i njegovih proxyja mogli bi se naći i američki saveznici u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Hezbolah će gotovo sigurno pokrenuti napade iz Libanona na Izrael. Iran ima i jedan od najsofisticiranijih cyber-stožera na svijetu, koji može izazvati haos u zapadnim bankovnim, sigurnosnim i drugim vitalnim online sustavima. Mnogi od iranskih proxyja imaju jedinice koje provode terorističke napade, pa ne treba isključiti mogućnost da će u ovom trenutku, koji doživljavaju kao objavu totalnog rata, pokušati sijati teror na Zapadu.
Bliski istok i svijet zakoračili su u nepoznate vode. Amerika nikad prije nije protiv Irana poduzela ovako otvorenu neprijateljsku akciju. Donald Trump, koji se zaklinjao da mu je cilj povući sve američke snage s Bliskog istoka, otvorio je vrata novog rata – zapravo možda i niza novih ratova.
Nesumnjivo, Sulejmani je bio ratni zločinac
Nema sumnje da je Kasem Sulejmani bio ratni zločinac koji je desetljećima sijao smrt diljem regije, bio odgovoran za stradanje stotina hiljada ljudi, među ostalima i za smrt više stotina američkih vojnika koje su u Iraku ubile šijitske vojske pod njegovom komandom. S moralnog gledišta, nema sumnje da je njegova likvidacija bila opravdana akcija protiv osvjedočenog krvnika. No, postavlja se pitanje je li ovo bila i vojno opravdana akcija. Zašto je Trump naredio napad na Sulejmanija i što Amerika planira napraviti nakon zračnog napada na njega?
Ubistvo najprominentnijeg iranskog generala puno je ozbiljniji potez nego ubojstvo Osame bin Ladena ili Abu Bakara al-Bagdadija; iza Sulejmanija stoji država – i to ne bilo koja država, nego jedna od najbolje organiziranih i najefikasnijih država u regiji. Iran nije Sadamov Irak, koji će se urušiti nakon dvije američke bombe. Iran je puno ozbiljniji protivnik od bilo koje arapske države na Bliskom istoku – jedini uz Tursku i Izrael koji ima ozbiljnu i opasnu vojsku, te niz spomenutih klijenata i proxyja razbacanih po regiji.
Trampov mentalni sklop je za zabrinuti se
Još veći razlog za zabrinutost može biti mentalni sklop Donalda Trampa, koji je naredio ubistvo iranskog generala. Znamo da Trump ne čita obavještajne izvještaje, nema puno interesa za sigurnosna pitanja, a poteze donosi samo s jednom idejom u glavi – kako da osnaži svoj imidž. Trump se brzo zasiti problema i tad pređe na drugu temu. Ovdje to neće biti moguće. Ovo je najozbiljniji napad na Iran još od početka Iračko-iranskog rata 1980. godine – vlast u Teheranu neće se zadovoljiti pro-forma odmazdom, nego će htjeti krv.
Puno krvi. S razlogom treba sumnjati da je Donald Trump ozbiljno razmotrio sve te okolnosti – među ostalim i to da u izbornu godinu ulazi s izglednim velikim novim ratom, koji neće dobro sjesti američkoj javnosti, zasićenoj godinama ratovanja u Avganistanu, Iraku i Siriji. No, kad Trump poželi okrenuti novu stranicu, to neće biti moguće – barem ne bez ozbiljnog sukoba u kojem će nastradati Amerikanci, američki saveznici i zemlje u regiji koje Iran smatra neprijateljskima.
Nisu ga ranije likvidirali jer bi to bilo destabilirajuće
Jučerašnji udar na bagdadski aerodrom nije bio prvi put da su američke snage mogle likvidirati generala Sulejmanija. Amerikanci su 2006. slučajno nabasali na njega jer se našao na istoj lokaciji kao vojni zapovjednik Hezbolaha kojeg su lovili. Zračnim napadom mogli su ukloniti obojicu. No, George W. Bush je odlučio da se pričeka i dao nalog za napad samo na šefa Hezbolaha. Bush je procijenio da bi ubojstvo Sulejmanija bilo previše destabilizirajuće – čin koji bi Iran doživio kao otvorenu objavu rata. Tako je razmišljao “umjereni” Bush.
Nikome još nije jasno ima li Amerika politički plan za daljnje djelovanje (vojni sigurno ima). Iran će žestoko odgovoriti, ali što će se dogoditi nakon toga? Jasno je da se iz ovoga neće izaći bez velikog krvoprolića, ali i dalje nije jasno hoće li se Amerika dati uvući u rat protiv Irana, na terenu gdje je Teheran dobro rasporedio svoje kapacitete, i pod iranskim uvjetima: o lokacijama i intenzitetu sukoba odlučit će Teheran, a ne Washington.
Golemi događaj s nesagledivim posljedicama
Ubistvo generala Sulejmanija je golemi događaj koji će vjerojatno imati nesagledive posljedice. Trump je ovim potezom stao uz bok Georgeu W. Bushu kao američki predsjednik koji je donio nevjerojatno opasnu odluku, a da nije dokraja razmotrio njene nepredvidljive i moguće razorne posljedice.
Nema sumnje da je likvidacija Sulejmanija bila moralno opravdana – nitko neće pustiti suzu za takvim razbojnikom. Pitanje je međutim, je li likvidacija bila vojno opravdana. Jer ratovi se vode samo u slučaju kad je jasan njihov cilj, a još jasnije da su očekivani gubici manji od očekivanih dobitaka.
U slučaju izglednog američko-iranskog rata, popraćenog pretvaranjem Bliskog istoka u buktinju lokalnih sukoba – među kojima su i novi irački građanski rat, teror u Izraelu i mogući saudijsko-iranski rat – sve začinjeno kaosom na tržištu nafte i mogućom ekonomskom krizom – niti jedna od tih pretpostavki nije zadovoljena.
Tramp je do odluke došao između dvije partije golfa
Ovu nezapamćenu eskalaciju Trump je odlučio pokrenuti između dvije partije golfa u svojoj ljetnoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi. Njegova jedina reakcija na vijest o smrti Sulejmanija bila je infantilni tvit – bez riječi, samo američka zastava. Trump vjerojatno i danas misli da se ratovi dobivaju mahanjem zastavom, a ne krvlju i životima stvarnih ljudi.
U svom mandatu Trump dosad nije imao niti jednu ozbiljnu sigurnosnu krizu. Sad je došlo i to, na najgori zamislivi način. Ubojstvom generala Sulejmanija, Amerika je zapravo objavila rat Iranu. Najgori strahovi o onome što bi Trump mogao napraviti kao predsjednik počeli su se ostvarivati.
Preporučeno
Izvor: Telegram.hr
