Video
Pokret Samoopredjeljenje i Demokratska partija Kosova (DPK) godinama su pokazivali koliko ih politika razdvaja.
Samoopredeljenje je, štaviše, deo svog političkog identiteta izgradilo na kritikama vlada DPK-a.
Ipak, kada su se suočila s mogućnošću novih izbora, dva rivala su pronašla zajedničko ime: Justinu Široku Pulju, bivšu ministarku iz DPK-a, koju je Samoopredjeljenje predložio za predsjednicu.
Kompromis je postignut u poslednjim satima roka za izbor šefa države i obuhvatio je i još jedno pitanje: izmjene Zakona o Specijalizovanim vijećima Kosova, koje je predložio DPK, dok je Samoopredjeljenje izrazilo sumnje u pogledu njihovih efekat.
Na kraju je Široka Pulja izabrana za predsjednicu s 81 glasom, dok su izmjene zakona usvojene s 88 glasova.
Međutim, šta je bivšu zvaničnicu DPK-a učinilo prihvatljivom za Samoopredjeljenje? I da li je kompromis bio znak približavanja dvije stranke ili jednostavno rezultat interesa koji su se poklopili u odlučujućem trenutku?
Od sukoba do rukovanja
Šestog oktobra, ispred Skupštine Kosova, demonstranti su zahtijevali izmjenu zakona koji uređuje funckionisanje Specijalnog suda u Hagu.
Tenzije su bile visoke poslije sukoba prethodne večeri, kada je policija upotrijebila suzavac i vodene topove, dok su demonstranti bacali kamenje i pirotehnička sredstva.
Unutar Skupštine, partije su se suočavale s drugim pritiskom: ako ne uspiju da izaberu predsjednika, zemlji su prijetili novi parlamentarni izbori – četvrti za manje od dvije godine.
Iako su Samoopredjeljenju bili potrebni glasovi DPK-a za izbor predsjednika, a DPK-u bila potrebna podrška Samoopredjeljenja za izmjene zakona, dvije stranke su nastavile da se javno sukobljavaju.
Premijer i predsjednik Samoopredeljenja Aljbin Kurti optuživao je DPK da odbija da se sastane kako bi se postigao dogovor.
“Osim što ne žele saradnju, sada ne žele ni sastanak. Kako se onda može tražiti dogovor bez sastanka, bez razgovora, bez saradnje”, izjavio je Kurti.
Predsjednik DPK-a Bedri Hamza prepreku je predstavljao drugačije.
“Imali smo dovoljno sastanaka. Ja sam bio u Skupštini. Cjieli dan sam bio ovdje. Međutim, uz sastanke i mijenjanje stavova, problem je postići dogovor. Nema ozbiljnosti”, govorio je on.
Sukobi nisu zaustavili ponude.
Za nešto više od osam sati, Kurti je tri puta izlazio pred medije, iznoseći različita imena i uslove za dogovor.
Prvo je predložio Bekima Sejdiua, zatim Glauka Konjufcu ili Feridu Rushiti, uslovljavajući svaki put usvajanje izmjena Zakona o Specijalnom sudu izborom predsjednika.
Na trećoj konferenciji iznio je drugo ime: Justina Široka Pulja.
“Iako nismo imali priliku da razgovaramo s gospođom Širokom Puljom, za Demokratsku partiju Kosova ona je prihvatljivo ime za predsjednicu”, izjavio je Hamza.
Za nekoliko minuta, predstavnici dvije partije su se rukovali.
Kasnije je Skupština usvojila zakonske izmjene i prešla na izbor predsjednika. Za tu funkciju predložene su dvije kandidature: Justina Široka Pulja i Eliza Hodža.
Široka Pulja obezbijedila je 81 glas i, u prvim minutima 7. oktobra, položila zakletvu kao predsjednica Kosova.
“Biću predsjednica svih građana, bez političkih, etničkih ili društvenih razlika. Radiću na jedinstvu, pravdi, razvoju i jačanju naših institucija”, izjavila je ona.
Dva interesa, jedan dogovor
Obje partije predstavile su dogovor kao uspjeh.
DPK je dobio podršku za izmjene Zakona o Specijalizovanim vijećima, što je bio jedan od glavnih zahtjeva demonstranata poslije presude protiv četvorice bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK); Samoopredjeljenje je obezbijedilo izbor predsjednice i izbjeglo rizik od novih izbora.
Šefica poslaničke grupe Samoopredjeljenja Arberi Nagavci priznaje da je izbjegavanje još jednog izbornog procesa bilo dio političke računice njene partije, ali da ta stranka i dalje ostaje skeptična u pogledu toga da će izmjene Zakona o Specijalnom sudu uticati na kazne bivših lidera OVK-a.
“Naravno, u ovoj situaciji djelovali smo s vjerom da će akademkinja Justina Široka Pulja svoju dužnost predsjednice zemlje obavljati s visokom odgovornošću. Dakle, to je osoba u koju imamo povjerenja i to smo dokazali i svojim glasom”, kaže Nagavci za Radio Slobodna Evropa.
Ona izbor bivše zvaničnice DPK-a obrazlaže njenom profesionalnom spremom, integritetom i iskustvom.
Prema Nagavci, Široka Pulja je svjesna odgovornosti da djeluje iznad partija.
Sama predsjednica nije javno objasnila okolnosti svoje kandidature, uključujući to da li se prethodno konsultovala s partijama i šta ju je ubijedilo da prihvati Kurtijev predlog.
Ni DPK nije dao detaljno objašnjenje razloga svoje podrške.
Zvaničnici te stranke nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa da li su razgovarali o kandidaturi Široke Pulje pre Kurtijevog predloga i šta ju je učinilo prihvatljivom.
Ipak, njeno ime nije bilo novo u raspravama o predsjedničkoj funkciji.
U martu, kada su partije tražile nasljednicu Vjose Osmani, list KOHA je izvijestio da je Široka Pulja među imenima koja su imala podršku unutar DPK-a za konsenzualnu kandidaturu.
Od Tačijeve vlade do Akademije nauka
Kada je izabrana za predsjednicu, Široka Pulja je već više od 12 godina bila van aktivne politike.
Njeno političko iskustvo bilo je direktno vezano za DPK i vladavinu Hašima Tačija.
Od 2008. do 2011. je vodila Ministarstvo energetike i rudarstva, u vrijeme kada je Vlada gurala projekat termoelektrane “Novo Kosovo”.
Zatim je do 2014. bila poslanica DPK-a u Skupštini Kosova.
Vezu s tom partijom je potvrdila i 2013, kada se spekulisalo da bi mogla da se pridruži novoj političkoj inicijativi Fatmira Ljimaja.
Ona je demantovala te navode, izjavivši da je jeste i da će ostati dio poslaničkog kluba DPK-a.
Poslije isteka poslaničkog mandata, Široka Pulja se vratila akademskom angažmanu kao profesorka ekonomije.
Ona je 2016. izabrana za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Kosova, a 2020. postala je redovna članica.
Krajem 2025. postala je prva žena na čelu te institucije.
Prema političkom analitičaru Arbenu Ćireziju, njena distanca od aktivne politike jedan je od faktora koji pomažu da se razumije prihvatljivost njene kandidature.
“Mnogo ljudi ima političku prošlost. Ona ne dolazi iz redova DPK-a kao predsjednica Kosova, već dolazi iz Akademije nauka i umjetnosti Kosova”, kaže Ćirezi za RSE.
On ocjenjuje da stranačka prošlost ne bi trebalo da bude presudna za imenovanje neke ličnosti na važnu javnu funkciju.
Pozitivnu ocjenu o njenoj nezavisnosti izneo je i Petrit Seljimi, bivši ministar spoljnih poslova Kosova, koji poznaje Široku Pulju iz vremena kada su oboje bili u DPK-a.
“Ako neko misli da može da je kontroliše, da vrši pritisak na nju ili da utiče na nju, vara se, jer je veoma nezavisna. Ima precizne i sažete stavove o stvarima. Zna da kaže ‘da’ i zna da kaže ‘ne’ kada treba”, kaže Seljimi za RSE.
Ipak, on sumnja da je Samoopredjeljenje možda predložio Široku Pulju iz straha od nepovoljnog rezultata na novim izborima, pretpostavljajući da je ta partija možda imala ankete o njenoj izbornoj podršci.
To ostaje Seljimijeva hipoteza, a ne potvrđen motiv donošenja odluka u Samoopredjeljenju.
Da li su se dva politička rivala približila?
Za Ćirezija, dogovor ne treba nužno tumačiti kao političko približavanje Samoopredjeljenja i DPK-a.
Prema njegovim riječima, on je postao moguć jer su se interesi dvije partije poklopili u određenom trenutku.
“… i Pokreta Samoopredjeljenje i Demokratske partije Kosova. Takvo poklapanje interesa i ciljeva – drugim riječima, usvajanje Zakona o Specijalnom sudu i izbjegavanje prevremenih izbora – dovelo je do toga da se ove dvije stranke slože oko prihvatljivije ličnosti”, kaže on.
U tom smislu, izbor Široke Pulje ne svjedoči o tome da su razlike među dvije partije smanjile, već da su bile u stanju da sarađuju oko dva konkretna cilja.
Da li će dogovor ostati izuzetak ili će otvoriti put daljoj saradnji, ostaje da se vidi.
Seljimi smatra da prepreke između Samoopredjeljenja i DPK-a nisu povezane samo s političkim razlikama.
“Ponekad problem nije bio ideološki između DPK-a i Samoopredjeljenja, već više ljudska netrpeljivost, antagonizam građen godinama”, kaže on.
Prema njegovim riječima, taj antagonizam je dodatno podgrijavan načinom na koji su politički tretirani oni koji su bili dio ranijih vlada: kao dio “starog režima”.
Od političkog kompromisa do državne odgovornosti
Za Široku Pulju, dogovor koji ju je doveo na mjesto predsjednice sada pripada prošlosti. Njena odgovornost je da mandat obavlja nezavisno od partija koje su je izabrale.
Ustav Kosova definiše predsjednika kao šefa države i predstavnika jedinstva naroda.
Predsjednik predstavlja zemlju u zemlji i inostranstvu, ima nadležnosti u spoljnoj politici i odgovornost za garantovanje ustavnog funkcionisanja institucija.
Za Ćirezija, sposobnost Široke Pulje da se bude iznad političkih podjela biće jedan od testova njenog mandata.
“Nadam se da će njenim izborom sadašnje polarizacije u kosovskom društvu i kosovskoj politici biti prevaziđene, ako gospođa Široka Pulja bude igrala ujedinjujuću ulogu koja pripada funkciji predsjednika države”, kaže on.
U prvoj posjeti poslije stupanja na dužnost, Široka Pulja izabrala je tri stanice: Memorijalni kompleks “Adem Jašari” u Prekazu, grob istorijskog predsjednika Ibrahima Rugove i grob aktiviste Adema Demaćija – tri ličnosti koje predstavljaju različita poglavlja i tradicije političke istorije Kosova.
U narednih pet godina njena uloga biće šira od simbolike tih posjeta.
Preporučeno
Međunarodna dešavanja, odnosi Kosova sa saveznicima i nastojanja da se ojača njegov međunarodni položaj vjerovatno će je suočiti s pitanjima od velike političke i institucionalne težine.
