Video
Nekoliko iranskih kurdskih grupa objavilo je saopštenja od početka rata u kojima nagovještavaju skoru akciju i pozivaju pripadnike iranske vojske da pređu na njihovu stranu.
U međuvremenu, vlada iračkog Kurdistana saopštila je, piše CNN, da su izvještaji da je dio plana za slanje iranskih kurdskih opozicionih partija na teritoriju Irana „potpuno neosnovani“.
Jedan izvor i visoki zvaničnik Regionalne vlade Kurdistana rekli su da je podrška CIA iranskim kurdskim grupama počela nekoliko mjeseci prije izbijanja rata.
Svaki pokušaj naoružavanja iranskih kurdskih grupa zahtijevao bi podršku iračkih Kurda kako bi se omogućio transport oružja i korišćenje iračkog Kurdistana kao baze za pokretanje operacija.
To je veoma opasno, ali šta možemo da uradimo? Ne možemo da se suprotstavimo Americi“, rekao je jedan visoki zvaničnik Regionalne vlade Kurdistana u Iraku. „Veoma smo uplašeni“, dodao je.
Urban Kaningem istraživač u londonskom think-tank institutu Royal United Services Institute (RUSI), rekao je da nije iznenađenje što su CIA i verovatno izraelski Mosad u kontaktu sa manjinskim grupama u Iranu. Dodao je da verovatno razgovaraju i sa drugim manjinama, poput Beludža i Azerbejdžanaca.
„Ono što me iznenađuje jeste to što je ova informacija sada objavljena, jer to stavlja ogroman teret i metu na leđa ovih grupa, kako u Iranu, tako i širom regiona“, rekao je Kaningem za CNN.
Ko su Kurdi?
Kurdi su etnička manjina na Bliskom istoku koja nema sopstvenu nezavisnu državu.
Procjene govore da ih širom svijeta ima između 25 i 45 miliona, a većina živi u planinskom području koje se prostire kroz djelove zapadnog Irana, istočne Turske, sjevernog Iraka, Sirije i Jermenije.
Međutim, ne postoje zvanične statistike jer Kurdi nemaju svoju državu i rasuti su širom regiona i šire.
Nakon raspada Osmanskog carstva posle Prvog svjetskog rata, zapadne savezničke sile podijelile su osmanske teritorije i u planove uključile predlog za stvaranje kurdske države. Međutim, nova turska vlada preuzela je kontrolu nad cijelim Anadolijskim poluostrvom nakon rata za nezavisnost. Kurdi su potom podijeljeni između novih granica Turske, Irana, Iraka i Sirije, što je pokrenulo decenije protesta i pobuna protiv novih nacionalnih vlasti.
Procjene govore da oko polovine Kurda u regionu živi u Turskoj, gdje čine najveću etničku manjinu u zemlji.
Većina Kurda su sunitski muslimani, ali kurdsko stanovništvo ima raznovrsne vjerske, kulturne, društvene i političke tradicije, kao i različite dijalekte kurdskog jezika.
Širom regiona kurdska politika i lojalnosti su fragmentisane, ali mnogi Kurdi dijele zajedničku borbu za veća prava, slobode i autonomiju.
Prema procjenama britanske vlade, Kurdi čine između 8 i 17 odsto stanovništva Irana. Kurdske oblasti na zapadu zemlje dugo zahtijevaju veću autonomiju ili nezavisnost, kao i bolja prava.
Godine 1946. kratkotrajna kurdska država , Mahabad trajala je manje od godinu dana prije nego što su je iranske snage pod vlašću šaha ukinule. Smatra se prvom modernom kurdskom republikom.
U decenijama koje su uslijedile, naoružane iranske kurdske grupe borile su se protiv iranskog režima, djelujući iz baza na granici Iraka i Irana, gdje imaju hiljade boraca.
Amnesti internešnel i druge organizacije za ljudska prava dokumentovale su široko rasprostranjena kršenja ljudskih prava nad kurdskom manjinom u Iranu. Nastava na kurdskom jeziku je ograničena, kurdska imena su zabranjena u zvaničnoj registraciji, a kurdski aktivisti suočavaju se sa proizvoljnim hapšenjima.
Ko su Kurdi u Iraku, Turskoj i Siriji?
Godine 2017. stanovnici iračkog Kurdistana i pojedinih spornih oblasti koje su zauzele kurdske bezbjednosne snage velikom većinom glasali su za nezavisnost na referendumu. Međutim, vlada Iraka se usprotivila glasanju i proglasila ga nezakonitim.
Sjedinjene Američke Države nisu podržale referendum o nezavisnosti iračkih Kurda.
U Siriji Kurdi čine oko 10 odsto od procijenjenih 24 miliona stanovnika.
Tokom svog prvog mandata, američki predsjednik Donald Tramp odobrio je naoružavanje kurdskih snaga u okviru Sirijskih demokratskih snaga (SDF) kako bi pomogle u borbi protiv Islamske države (ISIS).
Turska država decenijama vodi borbu protiv Radničke partije Kurdistana (PKK), oružane kurdske krajnje ljevičarske militantne i političke organizacije sa sjedištem u Turskoj i Iraku, čiji je cilj stvaranje nezavisne kurdske države. PKK je počeo da koristi nasilje 1984., a SAD su ga 1997. proglasile terorističkom organizacijom.
Prema Savjetu za spoljne odnose, u tursko-kurdskom sukobu poginule su desetine hiljada ljudi, većinom Kurda.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan dugo se protivi kurdskom nacionalizmu i nastoji da ga suzbije.
Preporučeno
Prošlog mjeseca Erdogan je rekao da je sporazum između sirijske vlade i SDF-a na sjeveroistoku Sirije pomogao da se ublaži pritisak na mirovni proces između turske vlade i militanata PKK.
