Video
Ko su, zapravo, Kurdi i zašto ih Turska napada?
Preporučeno
Evo nekoliko činjenica o ovom velikom narodu koji nikad nije stekao vlastitu državu. Odigrali su veoma važnu ulogu u borbi protiv ISIL-a, a i sada drže zarobljenih hiljadu radikalnih islamista na sjeveru Sirije, baš tamo gdje ih sad Turska napada, piše CNN.
Kurdi su uglavnom bili nomadski narod do kraja Prvog svjetskog rata i do raspada Osmanskog carstva. Kurdi čine oko 10 posto stanovništva Sirije, 19 stanovništva Turske, 15-20 posto Iraka i drugi su po veličini u Iranu.
Pešmerge su njihovi borci i ima ih više od 100.000. Nacionalna su vojna sila koja štiti irački dio Kurdistana, a uključuje i ženske borce, prenosi Avaz.ba.
Kurdi su etnička manjinska grupa koja većinom zauzima planinsko područje i prostire se u južnim dijelovima Turske, sjevernim dijelovima Iraka i Sirije, sjeveru Irana i dijelu Jermenije. Iako su manjina, na tom području zapravo živi oko 25 do 30 miliona Kurda, a svima su zajednički rasa, kultura i kurdski jezik. Većina Kurda su sunitski muslimani.
Nemaju status
Prije Prvog svjetskog rata tradicionalni Kurdi živjeli su nomadskim načinom života do raspada Osmanskog carstva, što im je oduzelo slobodu i podijelilo ih na nove nacionalne države.
Kurdi su se borili da zadrže svoj identitet, ali ih u Turskoj zovu i ‘planinskim Turcima’, a bilo im je zabranjeno nositi tradicionalnu kurdsku odjeću, svoj jezik smjeli su govoriti samo kod kuće, nisu ga učili ni u školama.
I danas se suočavaju s diskriminacijom i politikom progona. Iako su Kurdi najveća etnička manjina u Turskoj i tamo čine oko 20 posto stanovništva, oni u Turskoj i dalje nemaju status manjinske grupe.
Gdje žive?
Danas Kurdistan čini pet različitih regija: jugoistočna Turska, sjeveroistočna Sirija, sjeverni Irak, sjeverozapadni Iran i jugozapadna Jermenija.
Početkom 20. vijeka Kurdi su počeli raditi na stvaranju vlastite države poznate kao Kurdistan. Godine 1920. potpisan je Sevreski ugovor – jedan u nizu ugovora koje su sile Osovine potpisale nakon njihovog poraza u Prvom svjetskom ratu. Označio je konačni raspad Osmanskog carstva i pozvao na autonomni Kurdistan.
Tri godine kasnije, nakon završetka rata, zapadni saveznici odustali su od zahtjeva za nezavisnom kurdskom državom i kurdska je regija podijeljena među nekoliko zemalja.
Što o tome kaže Turska?
Turski predsjednik Redžep Taip Erdogan uvijek je zauzimao čvrst stav prema kurdskom nacionalizmu, navodi CNN.
On je jasno stavio do znanja da je njegov krajnji cilj uklanjanje Kurdistanske radničke partije (PKK), kurdske krajnje lijeve militantne i političke organizacije sa sjedištem u Turskoj i Iraku koja se borila protiv turske države više od tri desetljeća. Time je stvoren duboki jaz između Turaka i Kurda.
U 2016. zatvorene su prokurdske medijske kuće, više od 11.000 učitelja je otpušteno ili suspendirano zbog navodnih veza s PKK-om, a najmanje 24 turska vladina funkcionera zamijenila su kurdske gradonačelnike u raznim gradovima Turske.
Turska je dugo nezadovoljna snažnom kurdskom prisutnošću na sjeveroistoku Sirije u blizini turske granice. Vojska zemlje već se preselila u dijelove područja koja su ranije držale Sirijske demokratske snage (SDF) koje su predvodili Kurdi i SAD, ali sada je u toku njihov dugogodišnji plan za stvaranje tampon zone na sjeveru Sirije. Dva su cilja: 1. otjerati Kurde od njihove granice i 2. iskoristiti ovo područje za doseljavanje oko dva miliona sirijskih izbjeglica.
Zašto ih Turska napada baš sada?
Još u januaru američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će Sjedinjene Države početi povlačiti trupe iz Sirije i “polako” ih poslati kućama. Sirijski Kurdi već tad su strahovali da bi američko povlačenje Turska mogla iskoristiti kao priliku za napad.
Nakon Trampove iznenadne najave povlačenja, u nedjelju naveče, ti su se strahovi ostvarili.
– Turska će uskoro krenuti u napad sa svojim dugo planiranim operacijama na sjeveru Sirije. Oružane snage Sjedinjenih Država neće podržati niti biti uključene u operaciju, a nakon poraza teritorijalnog kalifata ISIL-a, više neće biti u neposrednom području – objavili su iz Bijele kuće.
Od prošlog mjeseca,Sjedinjene Države rekle su da oko 1.000 američkih vojnika djeluje na sjeveroistoku Sirije. Ovaj potez ostavlja sirijske Kurde na milost i nemilost operacije koja ima za cilj njihovo uklanjanje i odlazak s turske granice.
– OperationPeaceSpring će neutralizovati terorističke prijetnje protiv Turske i dovesti do uspostave sigurne zone, olakšavajući povratak sirijskih izbjeglica njihovim kućama. Očuvaćemo teritorijalni integritet Sirije i osloboditi lokalne zajednice od terorista– oglasio se Erdoan u srijedu preko Twittera.
Hoće li napad na Kurde obnoviti ISIL i ‘kalifat’?
SDF, koalicija kurdskih i arapskih vojnika potpomognuta američkim, britanskim i francuskim specijalnim snagama, porazila je ISIS i oslobodila istočnu Siriju u martu.
SDF je saopštio kako je izgubio 11.000 vođa i boraca dok se borio protiv ISIL-a. Dok ISIL praktički nema više teritorija, Sjedinjene Države upozoravaju da se u Iraku i Siriji još kriju desetine hiljada ISIL-ovih boraca.
Sirijske demokratske snage (SDF), koje čine Kurdi, drže hiljade zarobljenih boraca ISIL-a koje su slomili tokom bitaka protiv ove terorističke grupe.
Svi ti borci trebali bi biti predati Turskoj.
Dok se mnogi sirijski Kurdi pripremaju za borbu, a civili odlaze u suprotnom smjeru, hiljade zarobljenih ISIL-ovaca i logori u kojima su ISIL-ove žene i djeca ostaće bez nadzora, što predstavlja ozbiljan rizik da bi ISIL mogao biti ponovo formiran.
