Video
No, lista spornih pitanja je duga. A za SPD je jasno: koalicija da ali ne po svaku cijenu, piše Dojče vele DW.
Prema informacijama javnog servisa ARD, već u petak (28. 2.) samo pet dana nakonizbora za Bundestag, demohrišćanska unija CDU/CSU i SPD započinju razgovore. Ovaj prvi sastanak prvenstveno je fokusiran na utvrđivanje osnovnih smjernica i vremenskog okvira za eventualne koalicione pregovore.
Po devet pregovarača sa obje strane
Prema izvještajima medija, obje strane imaju po devet pregovarača. Za SPD će za pregovaračkim stolom sedjeti predsjednici stranke Lars Klingbajl i Saskija Esken, zatim ministar odbrane Boris Pistorijus i ministar rada Hubertus Hajl. U pregovaračkom timu su takođe i generalni sekretar Matijas Mirš, predsjednica Bundestaga Berbel Bas, premijerke saveznih pokrajina Meklenburg-Prednja Pomeranija Manuela Švezig i Sarske oblasti Anke Rehlinger, kao i šef SPD-a u najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji Ahim Post.
Za Uniju će pregovore voditi predsjednik CDU-a Fridrih Merc, predsjednik CSU-a Markus Zeder, kao i glavni sekretari Karsten Lineman (CDU) i Martin Huber (CSU). Uz njih, za stolom će biti i Torsten Fraj, šef bavarske CSU grupe u Bundestagu Aleksander Dobrindt, premijer Sakasnije Mihael Krečmer, potpredsjednica CDU-a Karin Prijen i Dorote Ber. (CSU)
Migracije, azil, socijalna pomoć, penzije, porezi…
Jedno od najtežih pitanja u preliminarnim razgovorima jeste Mercov zahtjev da se na njemačkim granicama odbijaju – i potražioci azila. SPD to smatra nespojivim sa njemačkim Ustavom i pravom EU.
Osim toga, CDU/CSU želi da drugačije nazove i reformiše socijalnu pomoć („Bürgergeld“) koju je uvela posljednja vlada Olafa Šolca, i ukine beneficije osobama koje u potpunosti odbijaju saradnju pri traženju posla. SPD, s druge strane, želi da zadrži tu pomoć, ali takođe hoće da pojača kontrole kako bi se osiguralo da primaoci zaista prihvataju ponuđene poslove.
Socijaldemokrate takođe insistiraju na povećanju minimalne satnice na 15 eura. SPD želi i da trajno osigura da nivo penzija ne padne ispod 48 odsto prosječne plate zaposlenih.
Stranke se razlikuju i po pitanju poreske politike: Unija želi da ukine dodatni porez solidarnosti za obnovu istočnonjemačkih saveznih pokrajina i znatno poveća prag za najvišu poresku stopu. SPD, s druge strane, želi da smanji poreze za 95 odsto poreskih obveznika, dok bi najbogatiji trebalo da plaćaju veći porez.
Ograničenje zaduživanja
Pitanje ograničenja zaduživanja, tzv. kočnice dugova, takođe će biti predmet rasprave. SPD se zalaže za reformu kako bi, između ostalog, omogućio povećanje izdvajanja za odbranu.
Unija CDU/CSU ne pokazuje spremnost na kompromis po tom pitanju. „Ograničenje zaduživanja ostaje“, jasno je rekao parlamentarni sekretar poslaničkog kluba Unije Torsten Fraj u razgovoru za javni servis ZDF. Prema njegovim riječima, ukidanje ograničenja značilo bi rješavanje trenutnih problema na račun budućih generacija.
Međutim, vrijeme ističe. Dvotrećinska većina, potrebna za izmjenu Ustava, bila bi moguća samo u aktuelnom, odlazećem Bundestagu, koji ostaje operativan do 25. marta. Kao alternativa, razmatra se i osnivanje posebnog fonda za povećanje vojnih izdataka, što bi takođe zahtijevalo dvotrećinsku većinu. U novom sazivu koalicija Unije i SPD-a, čak i uz podršku Zelenih, ne bi imala tu neophodnu većinu.
Klingbajl: Crveno-crna koalicija „nije sigurna“
Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i kandidat za kancelara Fridrih Merc nekoliko puta je jasno stavio do znanja da ne želi da gubi vrijeme i da namjerava da formira vladu najkasnije do Uskrsa (20. aprila).
Preporučeno
Iako je crveno-crna koalicija nakon izbora najizglednija opcija za formiranje vlade, kopredsjednik SPD Lars Klingbajl više puta je naglasio da ne postoji nikakav automatizam za učešće u vladi: „Da li će doći do formiranja vlade, da li će SPD ući u vladu, to nije sigurno“, rekao je. SPD će svojim članovima omogućiti da glasanjem odluče o mogućem učešću u vladi.
