Nije krenulo kako je Fridrih Merc zamišljao. Novi kancelar je prvi u istoriji koji nije prošao već u prvom krugu glasanja u Bundestagu pošto neki poslanici vladajuće koalicije nijesu glasali za njega. Izabran je, ipak, u drugom krugu. To će otežati početak nove koalicije koja nema vremena za gubljenje.

Nova Vlada bi već na početku da naglasi razliku u odnosu na raniju semafor-koaliciju koju su pod Olafom Šolcom činile Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali.

„Zaokret koji mnogi građani priželjkuju već je zacrtan u ovom dokumentu“, rekao je lider bavarskih hrišćanskih socijalista (CSU) Markus Zeder prilikom potpisivanja koalicionog sporazuma sa sestrinskim Demohrišćanima (CDU) i Socijaldemokratama.

„Jačanje privrede, ograničavanje ilegalne migracije, ponovno dovesti Njemačku u red i dati joj novi zamah”, dodao je Zeder, inače bavarski premijer. Kako je rekao, to mora da se sprovede „punom parom”.

SPD: Iz prvog u drugi red

Kod socijaldemokrata (SPD) se, međutim, jedva osjeća volja da se temeljno promijeni sve ono za šta je ta stranka bila odgovorna tokom protekle tri i po godine kao kancelarska stranka.

Posebno u socijalnoj politici, Socijaldemokrate se protive previše drastičnim rezovima.

Kancelarski kabinet sada ponovo preuzima CDU, njen lider Fridrih Merc postaje šef Vlade, a lider SPD-a Lars Klingbajl postaje vicekancelar i savezni ministar finansija.

Ukupno će postojati 17 ministarstava. Po sedam će voditi CDU i SPD, a tri CSU. Pritom upada u oči: CDU je za ministre birao uglavnom pravnike, dok SPD šalje znatno više žena nego muškaraca.

Najveći protivnik je AfD

Unija CDI i CSU te SPD čine savez iz nužde – rođen iz rezultata izbora koji nisu omogućili nijednu drugu većinu bez učešća Alternative za Njemačku (AfD).

Tokom koalicionih pregovora strane su se, međutim, zbližile, naglasio je Fridrih Merc prilikom potpisivanja sporazuma.

Jedan od ključnih ciljeva je spriječiti dalje jačanje AfD, koju je Služba za zaštitu ustava ocijenila kao „provjereno desnoekstremnu”.

Pri tom je riječ prije svega o temama koje su tu stranku „učinile velikom“, rekao je budući savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint (CSU) u jednom televizijskom nastupu. AfD mora da se „prevaziđe dobrom i uspješnom vladinom politikom”, naglasio je Dobrint, i time se indirektno izjasnio protiv ideja koje se sve češće čuju u javnosti da bi trebalo pokrenuti sudski postupak za zabranu stranke.

Više graničnih kontrola i deportacija

Unija se prvenstveno oslanja na pooštravanje migracione politike. Od srijede su predviđene strože kontrole na svim njemačkim granicama i vraćanje osoba bez dokumenata.

„Zadatak policije je da osigura da ne dođe do ilegalnih prelazaka u Njemačku, i to je ono što je sada još snažnije nego dosad postavljeno kao zadatak za granične službe“, rekao je Dobrint.

Uz oko 11.000 saveznih policajaca biće angažovano još nekoliko hiljada dodatnih službenika, uključujući i one za vazdušni nadzor granica. Cilj je lakše otkrivanje krijumčara ljudima i brža reakcija na promjene njihovih ruta.

Više njemačkih saveznih pokrajina podržava ove planove, među njima Brandenburg, Saksonija i Bavarska, koje se graniče s Poljskom, Češkom i Austrijom.

No, iz susjednih zemalja odmah su stigle kritike. Dobrint smiruje: „Svi razgovori koje sam vodio proteklih dana pokazuju jasno razumijevanje za novi njemački stav u vezi s ilegalnom migracijom, i većina kaže da je i bilo krajnje vrijeme.“

Njemačka bez saveznog budžeta

Na unutrašnjopolitičkom planu, lider SPD-a Lars Klingbajl odmah mora da prione na posao. Kao ministar finansija ima dužnost da što prije predstavi savezni budžet za tekuću godinu.

Na tom zadatku prethodna Vlada je propala u novembru 2024. i raspala se. Već kasni i nacrt budžeta za 2026. godinu.

Poseban fond od 500 milijardi eura za investicije – finansiran iz zaduženja – trebalo bi da Uniji i SPD-u olakša upravljanje državom. Sada će, prema riječima Klingbajla, započeti „najveća modernizacija u posljednjim decenijama“.

„Za škole, za željeznicu, za bezbjednost, za brzi internet, za zaštitu klime, energiju, mobilnost, za dodatni stambeni prostor.”

Previše penzionera, premalo stručne radne snage

Uprkos tome, Vlada će morati znatno da štedi. Dodatna zaduženja smiju se koristiti samo za investicije, a ne za socijalna davanja. No upravo ta stavka sve brže raste, prije svega zbog demografskih promjena u Njemačkoj.

Njemci su sve stariji i žive sve duže. Reforma penzionog sistema je hitno potrebna, ali SPD insistira na očuvanju stabilnosti penzija. Trenutno svaki četvrti euro iz saveznog budžeta ide kao subvencija u penzione fondove.

Što je stanovništvo starije, to su veći i troškovi za zdravstvene ustanove i ustanove za njegu. I time će se novi ministar finansija Klingbajl morati da se bavi.

Upravo kod finansiranja socijalnih rashoda mnogo će zavisiti od toga kako će se razvijati privreda u Njemačkoj. A izgledi su trenutno loši – zemlja je već treću godinu zaredom u recesiji.

Stoga najveći prioritet ima jačanje privrede, naglašava Klingbajl.

„Blagostanje se mora zaraditi i zbog toga je ovaj koalicioni sporazum jasan znak za jačanje industrije, jasan znak da želimo da privučemo industrije budućnosti u Njemačku i jasan znak da se oslanjamo na Made in Germany”, poručio je.

Tramp, Putin, migracije – veliki globalni izazovi

Spoljno-političke okolnosti su ono što povezuje raniju s ovom novom Vladom. Izazovi su ogromni.

Nakon promjene kursa američkog predsjednika Donalda Trampa i prijetnji iz Rusije, Njemačka mora ponovo da definiše svoju ulogu u Evropi i svijetu.

To je Fridrih Merc, ubijeđeni Evropejac i zagovornik saradnje sa SAD-om, najavio kao jedan od svojih prioriteta.

„Veliki djelovi Evrope, prije svega Evropska unija, čekaju od nas da ponovo damo snažan doprinos uspjehu evropskog projekta“, rekao je Merc.

Nacionalni savjet za bezbjednost pri Kancleramtu ubuduće bi trebalo da koordinira ključne spoljnopolitičke i bezbjednosne odluke.

Na svoje prvo inostrano putovanje kao kancelar, Merc će u srijedu ići u Pariz, gdje će se sastati s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom. Ubrzo će uslijediti i posjeta Varšavi. Tema obje posjete biće i pitanje kako dalje s migracijom i azilom u Evropi.

Stoga će i budući savezni ministar unutrašnjih poslova Dobrint odmah nakon stupanja na dužnost otputovati u Francusku i druge susjedne države kako bi tamo vodio pregovore.