
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović navela je da se boji da će doći do povećanja tenzija između Srbije i Hrvatske zbog povodom godišnjice Oluje.
Preporučeno
Ona je u intervjuu za “Dojče vele” navela da neće ulaziti ni u kakve rasprave.
“Moramo biti dostojanstveni i u pobjedi i u svemu onome što radimo”, navela je ona.
“Oluja je bila čista operacija, a nakon nje dogodili su se zločini koje bi zaista trebalo sankcionisati. Kada govorimo o Kninu, govorimo o Domovinskom ratu kao o temelju savremene hrvatske države. Ono što zaista nastojim nije da uvrijedim modernu Srbiju i Srbe kao narod ni na koji način. Sve kritike odnose se na velikosrpski režim Slobodana Miloševića. Šta više, prošle godine otvoreno sam rekla da se treba pokloniti i srpskim žrtvama, civilima, koji su nevino stradali nakon Oluje”, dodala je ona.
Jasenovac – istrajati na istorijskoj istini
Govoreći o svojoj nedavnoj posjeti Spomen-području Jasenovac zajedno sa predsjednikom Izraela Ruvenom Rivlinom (25.7), Kolinda Grabar Kitarović ponovila je da osuđuje sve totalitarne režime – „od nacizma i fašizma, do komunizma“.
“Meni je to mjesto duboko emocionalno. Kad odlazim u Jasenovac proživljavam i nastojim da razmišljam, ne samo o žrtvama, već i o porodicama svih tih žrtava i da izrazim zaista duboko saosjećanje”, kaže hrvatska predsednica.
Taj zločin, kaže Kolinda, treba priznati, on se dogodio.
“Međutim, apsolutno osuđujemo apsolutno sve manipulacije brojem žrtava u Jasenovcu. Mislim da bi trebalo da istrajemo na istorijskoj istini. I da na osnovu istorijske istine, i na osnovu hrvatskog ustava, ići dalje”, dodaje ona.
Jugoistočna Evropa, a ne Zapadni Balkan
“Otići ću veoma rado u Beograd kad postavimo konkretne pretpostavke za tu posjetu”, kaže predsjednica Hrvatske.
“Dakle, moramo da postignemo konkretan napredak. Za mene je to prije svega rješavanje pitanja nestalih osoba. To je duboko humano i humanitarno pitanje i zaista saosjećam sa porodicama, kako ovdje u Hrvatskoj, tako i sa srpskim porodicama koje su izgubile svoje najdraže. Još uvijek tražimo način da zatvorimo taj dio naše prošlosti.”
Kako tvrdi, ono što je cilj jeste razvoj dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom, rješavanje otvorenih pitanja, prenosi b92.net.
“Apsolutno podržavamo sve države u našem susjedstvu. Međutim, postoji i Strategija za tzv. Zapadni Balkan – koju ja iz mnogo razloga radije zovem Jugoistočna Evropa – a koja definiše da se prije ulaska svih država moraju riješiti sva otvorena pitanja. Mi smo spremni da to učinimo u duhu dobrosusjedstva, paralelno s procesom pristupanja EU kako ne bi bilo blokada”, kaže Grabar Kitarović.
Odgovarajući na pitanje kako sagledava mogućnost rješavanja problema Kosova, predsjednica Hrvatske kaže: “Ne mogu da govorim u ime Srbije, u ime Beograda, kad će biti riješeni ti njihovi međusobni odnosi, ali smatram da se paralelno i istovremeno može raditi na reformama na Kosovu. Hrvatska će sa svoje strane nastaviti da podržava Kosovo na putu u međunarodne organizacije, pa i na putu ka članstvu u EU, svjesni da postoji još nekoliko država (EU) koje nisu priznale Kosovo. Međutim, smatram da su situacija i međunarodno-pravni status Kosova mnogo drugačiji od nekih drugih slučajeva s kojima te države upoređuju neka svoja unutrašnja pitanja, a zbog čega nisu priznale Kosovo.”












