Predsjednički i parlamentarni izbori u BiH zakazani su za oktobar 2022. godine, ali prije toga, do kraja 2021. godine, trebalo bi da budu usvojene izmjene i dopune izbornog zakona jer se u izbornoj godini ne mogu mijenjati izborni propisi.
OEBS, koji je od završetka rata 1995. godine nadzirao izbore u BiH, preporučio je brojne promjene radi poboljšanja transparentnosti izbornog procesa, ali vlasti tri konstitutivna naroda to još nijesu učinila.
” Nažalost, čini se da je politička kriza trenutno zaustavila ovaj posao. Nadam se da će to biti samo privremeno i da će se rad na reformi izbornog zakona nastaviti u skladu sa preporukama” poručila je predsjedavajuća OEBS i šefica švedske diplomatije An Linde na konferenciji za novinare.
Donošenje odluka u vladi BiH blokirali su bosanski Srbi nakon što su se usprotivili novom zakonu koji kriminalizuje poricanje genocida i ratnih zločina, a koji je u julu donio bivši visoki predstavnik Valentin Incko.
Iako je formirana radna grupa za raspravu o izbornim promjenama, ključni razgovori vode se između bošnjačkih i hrvatskih političkih lidera koji ne mogu da se saglase oko načina izbora člana hrvatskog predsjedništva, prenosi Tanjug.
Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu postignutom 1995. godine, a kojim je utvrđen posleratni ustav BiH, samo pripadnici konstitutivnih naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – mogu da se kandiduju za tročlano predsjedništvo BiH.
Hrvati, koji dijele Federaciju BiH sa brojnijim Bošnjacima, sada žele da promijene pravila tako da samo Hrvati mogu da glasaju za hrvatskog člana u predsjedništvu BiH, ali za to je potrebno da se usvoji ustavni amandman.
Predsjedavajuća OEBS-a Linde pozvala je lidere da pronađu izlaz iz ćorsokaka.
Preporučeno
” To je ključno za vraćanje povjerenja građana u izbore i funkcionalnost ove zemlje”, poručila je ona.
Video