Video
Poslije prebrojavanja 100 odsto glasova, brazilski izborni sud je saopštio da Lula koji će uskoro napuniti 81 godinu, ima nedostižnu prednost.
Veče je proteklo u haosu na biračkim mjestima širom Brazila, prouzrokovanim odlukom u posljednjem trenutku da se glasanje produži za dva sata. Tu odluku sudije Vrhovnog suda bi Lulin protivnik Flavio Bolsonaro mogao bi da ospori pravnim putem.
Lulin trijumf je odstupanje od trenda u Latinskoj Americi, gdje sve veći broj predsjedničkih kandidata desnog centra, bliskih Trampu, odnosi pobjede – što dodatno jača uticaj Sjedinjenih Država u tom regionu. Pobjedom Lule, Meksiko i Brazil – dvije najmnogoljudnije zemlje Latinske Amerike – sada imaju lidere s lijevog centra. Takođe, najveća ekonomija Latinske Amerike – brazilska, s BDP-om od 2,6 biliona dolara godišnje, ostaje nezavisna od SAD, uprkos pritiscima u vidu povećanih carina koje je uveo Tramp.
Poslije objave rezultata, pristalice su počele da slave ispred i unutar hotela u Sao Paulu, gdje je Lula pratio prebrojavanje glasova zajedno sa prvom damom Rozanželom da Silvom, svojim saveznicima i prijateljima.
Ukoliko izborne vlasti potvrde rezultat, ovo će biti četvrti, ali ne i uzastopni predsjednički mandat za Lulu. Novoosvojeni mandat počinje 5. januara 2027. godine.
Ovo je prvi put od okončanja vojne diktature u Brazilu 1985. godine da kandidat koji je u prvom krugu izbora osvojio drugi najveći broj glasova na kraju postane predsjednik. U prvom krugu, Bolsonaro je osvojio 47 odsto glasova, a Lula 45 odsto, što je razlika od 2,2 miliona glasova.
Pobjeda u nedjelju vjerovatno će biti posljednja u političkoj karijeri tog iskusnog lidera. Lula je počeo svoju političku karijeru 1970-ih godina vijeka kao sindikalni vođa. Zatim je učestvovao u osnivanju Radničke partije, koju je tri puta predstavljao kao predsjednički kandidat, sve dok 2002. godine nije konačno odnio pobjedu. Četiri godine kasnije ponovo je izabran, a 2010. godine na tom mjestu ga je naslijedila jedna od ministarki iz njegove vlade, Dilma Rusef. Ona je 2014. godine ponovo izabrana na tu funkciju.
Rusef je 2016. godine smijenjena sa dužnosti (opozvana) zbog računovodstvenih manipulacija, u jeku opsežne istrage o korupciji u koju je bio umiješan i Lula. Pokušao je ponovo da se kandiduje za predsjednika 2018. godine, ali je u martu te godine osuđen i poslat u zatvor.
Lula je pušten iz zatvora nakon 580 dana, a Vrhovni sud Brazila poništio je presudu protiv njega pošto je policija pronašla poruke koje su pokazale da je sudija koji ga je osudio bio pristrasan. Ubrzo je postao jedan od najvećih kritičara bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, koga je 2022. godine tijesno pobedio na izborima.
Godine 2024, nakon dvije godine na vlasti, Lula je priznao da njegova administracija do tada nije učinila mnogo kako bi zaslužila podršku svojih glasača.
Poslije poraza u prvom krugu tih izbora, Lula je reorganizovao svoju kampanju, obratio se mladim glasačima, izveo milione Brazilaca na ulice u odbranu demokratskih vrijednosti i svog nasljeđa, podstakao strah od još jednog Bolsonarovog mandata i intenzivirao nekoliko vladinih inicijativa.
Lula je takođe branio suverenitet Brazila, ističući da bi Bolsonarovo predsjednikovanje omogućilo Sjedinjenim Državama da uspostave kontrolu nad Brazilom.
Preporučeno
On se, uz Trampa i predsjednika Nikaragve Danijela Ortegu — koji svi imaju po 80 godina — svrstava među najstarije predsjednike na oba američka kontinenta.
