Video
Novi mađarski premijer Peter Mađar i vlada njegove stranke Tisa brzo sprovode promjene u zemlji. Na spoljnopolitičkom planu, on je već u prvim nedjeljama mandata započeo najavljeni „povratak u Evropu“ – ukinuo je blokade unutar EU i pokrenuo dijalog s Ukrajinom, koju je njegov prethodnik Viktor Orban nazivao „carstvom zla“. U unutrašnjoj politici parlament je usvojio mjere poput smanjenja plata poslanicima i ministrima, kao i ograničenja mandata premijera na najviše dva.
U svemu tome bilo je mnogo simbolike usmjerene protiv Orbanove politike. Međutim, Mađar sada ulazi u suštinu sistema koji je Orban izgradio. Bivši premijer je za decenije unaprijed uspostavio mehanizme koji bi trebalo da otežaju rad svakoj narednoj vlasti u slučaju njegovog poraza – kroz teško smjenjive funkcionere i mrežu finansiranu milijardama eura. Zahvaljujući dvotrećinskoj većini u parlamentu, vlada Tise sada ima mogućnost da te strukture razgradi.
Mađar je taj sistem u ponedjeljak (22. jun) u parlamentu nazvao „mafijaškim“ i obećao njegovo temeljno uklanjanje kroz takozvanu „Operaciju čistilište“ – naziv koji odražava njegovu sklonost ka istorijskim i religijskim simbolima.
Planirane su opsežne istrage koje bi trebalo da otkriju kako su se obogatili članovi Orbanove porodice, njegovi saradnici, oligarsi i visoki partijski funkcioneri, kao i da omoguće povrat nezakonito stečene imovine. Istovremeno, država, pravosuđe i mediji trebalo bi da budu reorganizovani kako bi se spriječio povratak političke kontrole nad institucijama kakva je postojala tokom Orbanove vladavine. Mađarski portal 444 ocijenio je da je Orban želio da „veže ruke budućim vladama“, dok nova vlast upravo pokušava da taj njegov plan poništi.
Prvi zakonodavni paket već usvojen
Parlament je već u utorak (23. jun) usvojio prvi opsežan set zakona u okviru „Operacije čistilište“. U pitanju su prije svega antikorupcijske mjere ključne za odmrzavanje oko 17 milijardi eura sredstava EU, od čega za oko 10,4 milijarde rok ističe u avgustu.
Jedna od najvažnijih mjera odnosi se na ukidanje takozvanih „Fondacija za upravljanje javnom imovinom od opšteg interesa“ (KEKVA). Riječ je o privatnim fondacijama koje upravljaju univerzitetima, kulturnim institucijama i spomenicima. Te strukture su formirane za vrijeme Orbana, kako bi se velika državna imovina prenijela u privatne ruke – ukupno između pet i devet milijardi eura.
Istovremeno, kroz te fondacije uvedeni su novi upravljački modeli na univerzitetima, često s kadrovima bliskim vlasti, čime je praktično ukinuta njihova autonomija.
Najpoznatiji primjer je Mathias Corvinus Collegium (MCC), ključna obrazovna i ideološka institucija stranke Fides. Ta fondacija je 2020. dobila po deset odsto državnih udjela u naftnoj kompaniji MOL i farmaceutskoj firmi Rihter Gedeon, u vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura.
Parlament je dodatno proširio ovlašćenja Agencije za integritet, pooštrio pravila o prijavi imovine političara i povećao transparentnost u javnim nabavkama – oblasti koja je tokom Orbanove vlasti predstavljala jedno od glavnih žarišta korupcije.
Profit su, između ostalog, imale firme Lorinca Mesaroša, Orbanovog školskog druga, koji je od lokalnog instalatera izrastao u najbogatijeg čovjeka u Mađarskoj. Nadimak mu je „Orbanov novčanik“.
Reforma medija
Parlament je ispunio i jedno od važnih predizbornih obećanja – reformu javnih medija i ograničavanje političkih kampanja mržnje putem plakata i reklama, koje su bile česta praksa za vrijeme Orbanove vladavine.
Državni mediji tada su funkcionisali kao propagandna platforma, uprkos zakonskoj obavezi neutralnosti. Glasovi izvan Fidesa gotovo da nijesu imali prostor. Sada se ukidaju dosadašnje holding-strukture, a formiraju nova tijela u kojima će, pored političkih stranaka, predstavnike imati i novinarska udruženja.
Ključni potez – povrat imovine
Među najvažnijim planiranim mjerama je osnivanje „Ureda za povrat i zaštitu nacionalne imovine“ (NVVH). Njegov zadatak biće vraćanje milijardi eura koje su, kako se tvrdi, osobe bliske Orbanovoj vlasti stekle uz netransparentne i često nezakonite poslove, kao i njihovo procesuiranje.
Politikolog Gabor Tereok ocjenjuje da je taj plan „najvažnija politička mjera“ nove vlade, jer odgovara snažnoj društvenoj potrebi za odgovornošću i kažnjavanjem zloupotreba – nečemu što, kako navodi, nijedna vlada nije uspjela da sprovede još od promjene sistema 1989/90.
Mađarova “trilema”
Predlog zakona o tom tijelu biće predmet javne rasprave – što je praksa koja tokom Orbanove vladavine nije postojala. Isto važi i za planirane ustavne izmjene, uključujući smjenu predsjednika države Tamaša Šujoka, koga Mađar naziva „Orbanovom marionetom“, kao i ograničenje poslaničkih mandata na tri uzastopna. Upravo ta mjera već izaziva kritike.
Stručnjakinja za spoljnu politiku Žužana Selenji upozorava da se nova vlast suočava sa tzv. „post-iliberalnom trilemom“: mora brzo da ukloni posljedice prethodnog sistema, da spriječi povratak populizma i istovremeno striktno poštuje demokratske norme.
Preporučeno
Prema njenim riječima, dalji razvoj Mađarske zavisiće od toga da li će vlast uspjeti da održi ravnotežu između brzine, efikasnosti i vladavine prava.
