Najnoviji izvještaj Google-ovog tima za sajber bezbjednost otkrio je da vještačka inteligencija više nije samo softverski alat u rukama hakera, već i potencijalno samostalan napadač koji može, bez ljudske pomoći, da otkriva bezbjednosne propuste i probija računarske sisteme.
To znači da se vrijeme koje kompanije imaju za ažuriranje softvera prije nego što hakeri iskoriste novootkrivene ranjivosti svelo na svega nekoliko sati, pa čak i manje.
Prema izvještaju koji su objavili Google-ov tim GTIG i kompanija za sajber bezbjednost Mandiant, hakeri, sajber kriminalci i državne hakerske grupe prešli su prag potpune automatizacije napada.
Glavni dokaz ove promjene je softverski sistem pod nazivom „exploit_agent“, otkriven na jednom izloženom serveru koji je bio aktivan između jula i septembra ove godine. Ocijenjen najvišim, petim nivoom autonomije, ovaj alat povezuje različite modele vještačke inteligencije kako bi, bez ljudskog nadzora, upoređivao softverski kod prije i nakon bezbjednosnih zakrpa.
Čim otkrije šta su programeri ispravili, vještačka inteligencija samostalno piše kod za napad i pokreće ga protiv nezaštićenih sistema. Analiza servera pokazala je da je ovaj sistem već kompromitovao francuske medijske, obrazovne i zabavne internet stranice, na kojima je automatski pokušavao da pogodi lozinke, pa čak i brisao tragove konkurentskih hakerskih grupa.
Za napad je dovoljno manje od 24 sata
Koliko je ovaj trend opasan za globalnu mrežu najbolje pokazuje slučaj ranjivosti u popularnom softveru „PaperCut” iz avgusta. Od trenutka kada su bezbjednosni propusti javno objavljeni, napadačima je uz pomoć vještačke inteligencije trebalo manje od jednog dana da naprave funkcionalni zlonamjerni softver, a za samo četiri dana pogođene su stotine organizacija širom svijeta.
Istovremeno se bezbjednosni timovi širom svijeta suočavaju sa velikim brojem lažnih i neispravnih skripti generisanih pomoću vještačke inteligencije, koje preopterećuju sisteme za upozoravanje i otežavaju odbranu.
Pored samostalnih AI agenata, pojavile su se i čitave mreže specijalizovanih sistema vještačke inteligencije, poput ARTEX-a, PentAGI-ja i HexStrike AI-ja, koji raspodjeljuju zadatke među više od 12 digitalnih podagenata.
Ni državni akteri ne zaostaju. Sjevernokorejska grupa MIDNIGHT NEPTUNE manipulisala je podešavanjima AI asistenta Claude Code kako bi se na računare velikih kompanija automatski instalirao špijunski softver, dok su grupe povezane sa Kinom koristile usluge vještačke inteligencije za prikrivenu komunikaciju i obradu ukradenih podataka.
Novo crno tržište za pristup sistemima vještačke inteligencije
Uporedo sa ovim napadima razvilo se i potpuno novo crno tržište. Putem takozvanog „LLM Jackinga“, hakeri kradu pristupne ključeve za korporativne sisteme vještačke inteligencije, nanoseći kompanijama štetu koja nerijetko premašuje 100.000 dolara dnevno.
Stručnjaci ističu da trenutna brzina napada uz pomoć vještačke inteligencije ima i svoju slabu tačku: autonomni agenti za sada stvaraju previše digitalnog „šuma“ na globalnoj mreži, zbog čega ih je lakše otkriti.
Preporučeno
S druge strane, slični alati vještačke inteligencije već se koriste i u odbrambene svrhe, za automatsko pronalaženje i otklanjanje bezbjednosnih propusta u softveru.
















