Video
Ugledni londonski magazin Economist, povodom 10. godišnjice nezavisnosti Kosova, analizirao je mogućnosti i opasnosti prekrajanja granica na Balkanu.
Preporučeno
Uz konstataciju da su Albanci proslavili 10 godina nezavisnosti, ali da kosovski Srbi nisu, magazin ističe da se radi ”o tipičnoj situaciji na Balkanu”.
Ostala mješavina
“Iskreno govoreći, granice na Balkanu su pravi haos”, ističe Economist.
Navodi se da Srbi žive na Kosovu, kao i u BiH, gdje imaju svoj entitet. Albanci i Bošnjaci, nadalje, žive u Srbiji, te Grci u Albaniji, prenosi Avaz.ba.
Magazin, nadalje, podsjeća i da su vlasti Srbije nedavno predložile i razgovore s Kosovom o razmjeni teritorija.
“Je li to baš razumna ideja? Grci i Turci su se 1923. godine dogovorili da razmijene nekih dva miliona ljudi. Uglavnom stanovništvo koje je govorilo grčki i bilo pravoslavne vjere, poslato je u Grčku, a ta je zemlja zauzvrat poslala Turke u Tursku. Provedeno je brutalno preseljenje naroda, ali pazite, Grčka i Turska od tada nisu zaratile. Mada jesu na Kipru, gdje je stanovništvo i danas izmiješano. Ta epizoda inspirirala je nacionaliste na Balkanu. Od 1918. do 50-ih godina prošloga vijeka, puno je Muslimana ohrabrivano da napusti Jugoslaviju i odseli u Tursku. No, sve do raspada 1990-ih, Jugoslavija je bila prilično izmiješana država. Lideri u jugoslovenskim ratovima koji su uslijedili, etničko čišćenje vidjeli su mehanizam za stvaranje nacionalnih država, neopterećenih problematičnim manjinama“, piše Economist.
Do kraja 1995. godine, dijelovi Hrvatske koji su istorijski bili naseljeni Srbima, ispražnjeni su dodaju oni.
“Stotine hiljada njih otišlo je. Isto važi i za Hrvate i Bošnjake u BiH. Ali, države koje su nastale od implozije Jugoslavije ni blizu nisu zaokružile teritorije gdje žive Srbi, Albanci, Hrvati i tako dalje. Nakon rata na Kosovu, mnoštvo Srba je otišlo. Ali ih je ostalo tamo još nekih 120.000“, navodi Economist.
Magazin upozorava ne samo na neizvjestan ishod premještanja naroda i prekrajanja granica, već i na stravične posljedice po obične ljude koji bi se morali pokrenuti iz svojih domova.
Ambicije Mađara i Rumuna
Upozorava se i na ”domino-efekat” prekrajanja granica i premještanje stanovništva Srbije i Kosova na širu sliku na Balkanu.
“Lideri bosanskih Srba održali bi referendum o budućnosti RS. Bosanski Hrvati bi ih slijedi. Bošnjaci bi ustali u odranu države koju dijele s Srbima i Hrvatima. Srbija bi, s druge strane granice, morala da reaguje na težnje bošnjačkih nacionalista koji sanjaju priključenje ovog regiona ”veliku BiH”. Albanci na sjeveru Makedonije, ali i u Crnoj Gori zatražili bi priključenje ”velikoj Albaniji”. Zagovornici ovog projekta voljeli bi uključiti i dijelove sjeverne Grčke. Grci bi, pak, zatražili dijelove juga Albanije…“, piše magazin.
Economist upozorava i da je slika šira. Mađari bi rado vratili Transilvaniju iz okrilja Rumunije, a Rumuni bi najradije ”progutali” Moldaviju…
“Postoji razlog zašto termin ”balkanizacija” ima pežorativno značenje”, ističe Economist.
On tekst posvećen Balkanu završava stavom da je Evropskoj uniji mnogo pametnije da relativizira značaj granica, nego da ih učvršćuje.
“Ovo drugo, prema riječima visokog zvaničnika EU, znači ”otvaranje vrata pakla””, zaključili su oni.
