Video
Pandemija korona virusa, kako prenosi londonski list, ostavila je predsjednika Makrona bez jasnih odgovora i rješenja na zdravstvenu krizu izazvanu epidemijom koja je do sada ubila 140 hiljada ljudi. Takođe, Markon je i u nedomumici kako da spasi francusku ekonomiju od depresije koja će se porediti sa onom iz 1929. godine.
“Suočavamo se sa potrebom da stvorimo nešto novo, jer je to jedino što nam sada preostaje”, rekao je Makron.
On i dalje, napominje FT, ima planove koji uključuju pokretanje zajedničkog evropskog investicionog fonda teškog nekoliko stotina milijardi eura, preko kojeg će nevoljne države sa sjevera Evrope morati da podrže Španiju i Italiju, koje su najviše pogođene epidemijom. On takođe želi da bogatije nacije pomognu Africi uvođenjem moratorijuma na otplatu dugova. Međutim ni sam nije siguran da li će njegovi predlozi biti plodonosni.
“Ne znam da li smo na početku ili na sredini krize, to niko ne zna. Postoji mnogo nepoznanica zbog kojih moramo ostati skrušeni”, rekao je francuski predsjednik.
Makron ovu krizu posmatra kao egzistencijalni izazov za čovječanstvo koji će promijeniti prirodu globalizacije i strukturu međunarodnog kapitalizma. On se nada da će traumatično iskustvo pandemije natjerati države na multilateralnu akciju kako bi pomogli najugroženijim djelovima stanovništva da prebrode krizu. On želi da iskoristi kataklizmu, koja je natjerala Vlade da u prvi plan stave ljudske živote a ne ekonomski rast, kako bi počeli borbu sa klimatskim promjenama i ekonomskom nejednakošću, koje su po njegovim riječima već prijetile stabilnosti svjetskog poretka.
Sa druge strane ne krije zabrinutost da bi potpuno drugi scenario mogao da se dogodi i da zatvaranje granica, ekonomski potres i gubitak povjerenja u demokratiju ojačaju autoritarne lidere i populiste, od Mađarske do Brazila koji bi mogli da iskoriste ovu krizu.
“Smatram da je ova kriza veliki antropološki šok. Zaustavili smo pola planete da bi smo spasili ljudske živote, ne postoji takav primjer u našoj istoriji. Međutim to će promijeniti prirodu globalizacije sa kojom smo živjeli poslednjih 40 godina. Imali smo impresiju da granice više ne postoje i u prvom planu je bila samo brža i brža cirkulacija i akumulacija. Bilo je i uspjeha. Oslobodii smo se totalitarizma, Berlinski zid je pao prije 30 godina, a takođe smo, sa usponima i padovima, podigli milione ljudi iz siromaštva. Međutim u poslednjim godinama se povećala nejednakost u razvijenim državama. I bilo je jasno da ova vrsta globalizacije dostiže limit i podriva demokratiju”, poručio je Makron.
Na pitanje da li je epidemija pokazala slabosti zapadnih demokratija i prednosti autoritarnih vlada poput kineske, Makron je poručio da se ne mogu porediti države u kojima postoji slobodan protok informacija i u kojima građani slobodno kritikuju svoje vlasti sa onim državama koje potiskuju istinu.
“Imajući u vidu ove razlike, izbore koji su napravljeni i status Kine danas, koji ja poštujem, ipak mislim da ne treba da budemo toliko naivni da kažemo da je neko bolje upravljao ovom krizom. Mi to ne znamo. Očigledno postoje stvari koje su se dogodile a za koje još uvijek ne znamo”, smatra francuski predsjednik.
Makron je naročito zabrinut za sudbinu EU i eura, napominjući da će Unija i zajednička valuta biti u opasnosti ukoliko bogatije članice, poput Njemačke i Nizozemske, ne pokažu solidarnost sa državama sa juga Evrope koje su najviše pogođene pandemijom. Vjeruje da će neuspjeh u pomaganju najviše pogođenim članicama EU pomoći populistima da dođu na vlast u Italiji, Španiji i možda Francuskoj.
“To je očigledo jer će ljudi postaviti pitanje: Šta je to što nam EU nudi? Ona ne želi da nas zaštiti ni tokom ni nakon krize, ne osjećaju nikakvu vrstu solidarnosti sa nama. Kada imigranti dođu u našu zemlju, kažu nam da ih zadržimo, kada imamo epidemiju, kažu nam da se izborimo sa njom. Zaista su divni!. Oni su za Evropu kada to znači izvoz njihovih proizvoda ili kada to znači da naša jeftinija radna snaga proizvodi djelove za automobile koje oni više ne prave u svojoj državi. Međutim nisu za Evropu kada treba podijeliti teret krize. Ovo je trentak istine, kada treba da odlučimo da li je Evropa politički ili tržišni projekat. Ja mislim da je politički”, kazao je Makron.
On smatra da mu epidemija korona virusa može pomoći da ubijedi druge da je humaniji kapitalzam moguć. To bi značilo poptuni kraj finansijskog kapitalizma, veće napore da se planeta spasi iz kandži klimatskih proimjena i ojača francuska i evropska “ekonomska nezavisnost” kroz investiranje u domaće industrijske sektore kao što su električne baterije za automobile a sada i medicinska oprema i ljekovi, gdje je Evropa postala previše zavisna od Kine.
Preporučeno
“Ljudi će shvatiti da ukoliko Vlade mogu da urade nezamislive stvari njihovoj ekonomiji da bi zaustavili pandemiju, mogu uraditi isto to da uspore i katasrofalne klimatske promjene. Ljudi shvataju da niko neće oklijevati da napravi duboke i brutalne promjene kada je u pitanju spašavanje života. Ista stvar je kada su klimatske promjene u pitanju. Velika pandemija koju sada proživljavamo činila nam se daleka, zato što su se pređašnje zaustavljale uvijek u Aziji. I rizik od klimatskih promjena nam se čini daleko jer sada pogađa Afriku i Pacifik. Međutim kada dođe do nas to će biti vrijeme za buđenje”, zaključio je Makron.
