Video
Istanbul služi kao glavno čvorište iz kojeg migranti ulaze na Zapadni Balkan, navodi Nova ekonomija.
Istraživanje je utvrdilo i koje cijene migranti plaćaju krijumčarima kako bi se domogli zapadnih zemalja. Tako je za višedržavne rute od Turske do Bugarske i Srbije cijena 3.468 eura, od Grčke preko Sjeverne Makedonije do Srbije 1.033 eura, a od Sirije do Njemačke 12.600 eura. Za jedinstvene granične prelaze cijene su niže, pa od Crne Gore do Bosne i Hercegovine iznosi 315 eura, a iz Srbije do Bosne 235 eura, podaci su GI.
„Cijene pojedinih dionica na ruti variraju u odnosu na način prelaska. Iz Turske u Bugarsku sa vodičem pješke košta 1.800 eura, iz Turske u Grčku ispod kamiona 1.200, iz Turske u Grčku čamcem od 2.700 do 3.000 eura. Pojedini navode da im od Turske do Srbije potrebno 3.500-4.000, i onda iz Srbije još 4.000 ako idu preko Mađarske. Iz Turske za Srbiju, sa tim da su to podaci za 2024, i čini se da je BiH prelaz preko Drine poskupio tokom 2025, neki su davali i 400 eura, u odnosu na 250-300 od ranije. Za ove veće cijene (iz Sirije do Njemačke 12.000) nismo već duže čuli, ali ako je od Avganistana do Njemačke u prosjeku 10.000, ima logike da od Sirije do Njemačke bude oko 12.000. Skuplje, bezbjednije, lakši prolaz. Oni koji koriste skuplje pakete, vjerovatno prolaze bez ulaska u kampove i bez „pušbekova“ (vraćanje sa granica) i relokacija, pa sa njima nemamo susrete da bi čuli iz prve ruke“, kaže Radoš Đurović, direktor uprave Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Između 1. januara i 15. novembra 2024. godine, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) intervjuisala je 12.817 migranata u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji. Prema izvještaju GI, približno 40 odsto ispitanika izjavilo je da su ih pratile osobe koje su im omogućile barem jedan prelazak granice u zemlju Zapadnog Balkana. Većina migranata se odlučuje za višegranične „paket“ aranžmane u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, dok su plaćanja na jednoj granici češća za ulazak u Bosnu i Hercegovinu.
Migranti koriste različite metode plaćanja za usluge krijumčarenja. Kako objašnjavaju izvještači za GI, jedan uobičajeni aranžman podrazumjeva da migranti plaćaju određene GPS koordinate koje im omogućavaju da ilegalno pređu granicu. Nakon što uspješno pređu, dobijaju poruku koja sadrži nova uputstva i koordinate za sledeću fazu njihovog putovanja. Drugi aranžman podrazumjeva da migranti plaćaju posrednicima koji ih prate. U ovom slučaju, migranti se vode do određenih graničnih prelaza. Po dolasku na lokacije sa druge strane, upoznaju nove osobe koje nude smještaj i smjernice o narednim koracima na njihovom putovanju, podaci su GI.
„U javnosti u regionu je utisak da je migracija splasila i da je to problem koji sada nije u centru pažnje, koji je sada gotovo riješen. Smanjenje postoji, ali migracija se i dalje odvija. Ona sada dobija drugi vid i poprima mnogo opasniji i mnogo prikriveniji vid i odvija se daleko od očiju javnosti i institucija. Poprima mnogo drugčije forme koje podrazumevaju različite vidove eksploatacije i mnogo su ispred organa koji pokušavaju da ih zaustave“, kaže Đurović.
Zapadnobalkanska ruta ključni put ka EU
Najnovija Procjena prijetnje od ozbiljnog i organizovanog kriminala (SOCTA) Europola, objavljena u martu 2025. godine, identifikovala je zapadnobalkansku rutu kao jedan od dva glavna migraciona koridora u Evropsku uniju.
Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska postale su kritične tranzitne tačke, gdje kriminalne grupe koriste nekoliko strateških prednosti. Ove mreže imaju koristi od postojećih kriminalnih veza, opsežnog poznavanja lokalnog terena i korupcije u agencijama za sprovođenje zakona, navode iz GI.
Preporučeno
„U 2024. godini, međunarodna saradnja u sprovođenju zakona dovela je do značajnog broja hapšenja; međutim, mreže krijumčarenja su se pokazale veoma prilagodljivim. Ova situacija ukazuje na to da su neophodne dugoročne strateške kontramjere, umjesto da se oslanjaju isključivo na kratkoročne represije. Da bi se ovo ilegalno tržište efikasno oslabilo, vlasti moraju da se fokusiraju na ometanje ilegalnih finansijskih tokova umjesto da daju prioritet samo hapšenjima. Neophodne mjere uključuju praćenje i oduzimanje profita od krijumčarenja, poboljšanje saradnje u razmjeni finansijskih obavještajnih podataka i pooštravanje propisa o neformalnim platnim sistemima poput havale i podzemnih bankarskih mreža,“ navode iz GI.
