Video
Američki naučnici uspjeli su 36 sati u životu da održe mozak svinje izvan tijela zahvaljujući sistemu za cirkulaciju kiseonikom bogate tečnosti, prenose svjetske agencije.
Preporučeno
Naučnici, koji je prevodio neuronaučnik sa Univerziteta Jejl Nenad Šestan, kažu da mozak nije bio svjestan i dodaju da bi njihov poduhvat mogao da pomogne istraživanju rada mozga i proučavanju eksperimentalnih terapija za bolesti poput raka ili demencije, piše britanski Gardijan.
Istraživanje o kome je Šestan govorio na skupu američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), u martu, prema pisanju časopisa MIT Technology Review, izazvalo je podijeljene reakcije u naučnoj zajednici.
Ana Devor, neuronaučnica sa Univerziteta Kalifornije iz San Dijega, je ocijenila za MIT Technology Review, da bi to istraživanje moglo da pomogne istraživačima u utvrđivanju veza između moždanih ćelija i da im omogući da slože “atlas mozga”.
Drugi su, međutim, brzo istakli da to ne znači da ljudi u bliskoj budućnosti mogu da očekuju da će prevariti smrt, i da nije moguće transplantirati mozak u novo tijelo.
“Mozak te životinje ničega nije bio svjestan, snažno sam uveren u to”, rekao je na skupu NIH-a Šestan. On je, međutim, napomenuo i da se ovdje postavlja mnogo etičkih pitanja.
“Hipotetički, neko može da uzme tu tehnologiju, da je poboljša, i da vrati nečiju moždanu aktivnost. To je obnavljanje ljudskog bića. Ako bi ta osoba imala pamćenje, potpuno bih se prestravio”.
Profesorka neurodegeneracije sa londonskog Univerziti koledža, Frensis Edvards kaže za Gardijan da bi istraživanje moglo da bude korisno istraživačima, ali nije vjerovato da bi ono moglo da se primijeni na ljudima, tako da odbacuje zamisao o transplantacijama.
“Bio bi veliki, gotovo nemoguć korak da se do te tačke dođe sa ljudskim mozgom. I kod svinje i kod čoveka, cio mozak je dostupan samo po smrti. Ali kod svinje uzimate zdravu životinju, pa možete kontrolisati kada i kako će uginuti i odmah uzeti mozak. On mora biti ohlađen u roku od nekoliko minuta, i ponovno zagrijan kada se snabdije kiseonikom”, rekla je ona.
To ne bi bilo moguće kod ljudi, smatra Edvards, i napominje da bi, u slučaju kada bi kod čovjeka bila proglašena moždana smrt “do trenutka kada bi mozak bio dostupan, ovaj bio uveliko oštećen”.
Mediji su prenijeli da su Šestan i njegove kolege upotrijebili više od 100 svinja čije su mozgove dobili iz klanice. Istraživači su potom koristili sofisticirani sistem pumpi, grijača i vještačke krvi, pod imenom “BrainEx”, kako bi ćelije održali u životu, uspostavljajući cirkulaciju tečnosti sa kiseonikom kroz organ.
To nije prvi put da je mozak životinje održavan u životu izvan tijela. Prethodno je to postignuto sa zamorcima. Edvards napominje da su moždano stablo i srca glodara, uključujući miševe, takođe održavani izvan tijela.
Ali dodaje da je novi iskorak ipak impresivan.
“Impresivno je to što su, izgleda, uspjeli da dovedu kiseonik do cijelog velikog mozga”, napomenuo je on.
