Na Mjesecu otkrivena rđa

Naime, rđa na Mjesecu ne bi smjela biti moguća jer tamo nema kiseonika, što je jedna od dvije temeljne stvari koje je uzrokuju. Druga je voda.

Ali dokaza za to ima. Indijska lunarna sonda Chandrayaan-1 kružila je oko Mjeseca 2008. godine i prikupila podatke koji su do danas pridonijeli mnogim otkrićima, uključujući i postojanje molekula vode na njegovoj površini. Sonda je bila opremljena i instrumentom koji je proizvela NASA s ciljem analize mineralnog sastava Mjeseca.

Istražitelji NASA i havajskog Instituta za geofziku i planetologiju nedavno su analizirali još neke podatke i našli se u čudu kad su pronašli tragove hematita, oblika željezovog oksida, odnosno rđe. Na Mjesecu ima mnogo stijena bogatih željezom, ali rđa se stvara jedino kad je željezo izloženo kiseoniku i vodi.

“Prvo nisam mogla vjerovati, jer, s obzirom na uslove na Mjesecu rđe tamo ne bi trebalo biti”, kazala je Abigail Freman, naučnica NASA.

Ne samo da na Mjesecu nema kiseonika nego je preplavljen vodonikom, koji ondje struji sa Sunca nošen solarnim vjetrom. Rđa nastaje kad kiseonik ukloni elektrone iz željeza, a vodonik radi upravo suprotno, dodaje mu elektrone. Zato se na područjima bogatim vodonikom hrđa teško stvara.

Krivac je Zemlja

“To je vrlo zbunjujuće”, rekao je Šuai Li sa Univerziteta Hawaii, glavni autor studije objavljene u časopisu Science Advances. “Mjesec je užasno okruženje za stvaranje hematita”.

Nakon višemjesečnih istraživanja, Li i naučnici NASA misle da su riješili zagonetku. Krivac za hrđu na mjesecu je – Zemlja.

Prvi veći trag im je bila činjenica da je većina hrđe koncentrisana na strani Mjesca okrenutoj prema Zemlji, što je ukazivalo na to da je pojava na neki način povezana sa Zemljom.

Zemlju okružuje magnetno polje, a solarni vjetar ga rasteže i stvara dug magnetni rep u smjeru vjetra. Mjesec ulazi u taj rep tri dana prije nego što je pun i treba mu šest dana da iziđe na drugu stranu.

Li smatra da kisik sa Zemlje tim magnetnim repom stiže do Mjeseca i tamo u kntaktu s vodenim molekulama stvara rđu.

Magnetni rep istovremeno, tokom punog Mjeseca, blokira sav solarni vjetar, što znači da je Mjesec privremeno zaštićen od udara vodonika sa Sunca. Time je takođe otvoren vremenski prozor za stvaranje rđe.

Međutim, ta teorija ima nekoliko ‘rupa’. Na primjer, manji dio rđe pronađen je i na tamnoj strani Mjeseca, gdje kiseonik sa Zemlje teško može doprijeti, a ostala je nejasna i interakcija molekula vode i stijena na Mjesecu.