Ova 65-godišnja žena je skoro dvije decenije špijunirala za kubanske vlasti dok je radila kao analitičar u Odbrambenoj obavještajnoj agenciji SAD, piše Bi-Bi-Si.

Nakon njenog hapšenja 2001. godine, zvaničnici su rekli da je skoro u potpunosti razotkrila američke obavještajne operacije na ostrvu, dok je jedan rekao da je ona među “najštetnijim špijunima” koje su SAD uhvatile.

Šef kontraobavještajne službe tokom predsjedništva Džordža Buša, Mišel Van Kliv, rekla je Kongresu 2012. da je Montes „kompromitovala sve, skoro sve, što smo znali o Kubi i kako smo djelovali na Kubi”.

„Tako da su Kubanci bili svjesni svega što znamo o njima i mogli su to da iskoriste u svoju korist. Osim toga, mogla je da utiče na procjene o Kubi u razgovorima sa svojim kolegama, a imala je mogućnost da informacije koje je dobila proslijedi drugim moćnicima“, rekao je Kliv.

Nakon hapšenja, Montes je optužena za otkrivanje identiteta četiri američka špijuna i ogromne količine povjerljivog materijala. Osuđena je na 25 godina zatvora, a sudija ju je optužio da je ugrozila “cio narod”.

Međutim, za razliku od drugih špijuna visokog profila uhvaćenih tokom Hladnog rata, Montes je bila motivisana ideologijom, a ne ličnom dobiti. Pristala je da radi za kubanske obavještajne službe djelimično zato što se protivila aktivnostima Reganove administracije u Latinskoj Americi.

Generalni inspektor Ministarstva odbrane naveo je u izvještaju da vjeruje da je ljut na američku podršku nikaragvanskoj desničarskoj pobunjeničkoj grupi Kontras, koja je osumnjičena za ratne i druge zločine u zemlji, piše Bi-Bi-Si.

Prvi put joj se 1984. obratila koleginica sa Univerziteta Džons Hopkins, nakon što je izrazila svoje neodobravanje američkih akcija u Nikaragvi, kasnije je predstavljena kubanskom obavještajcu i na večeri u Njujorku je „bez oklijevanja pristala da radi preko Kubanaca kako bi „pomogla „Nikaragvi“, piše u izvještaju glavnog inspektora.

Godinu dana kasnije, otputovala je u Havanu na obuku, a zatim se pridružila Odbrambenoj obavještajnoj agenciji, gdje je na kraju postala viši analitičar.

Skoro 20 godina, svakih nekoliko nedjelja, sastajala se sa kubanskim rukovodiocima u restoranima u Vašingtonu i pored toga slala šifrovane poruke sa strogo povjerljivim informacijama putem „pejdžera“ ili malih bežičnih telekomunikacionih prijemnika.

Ona je na kraju uhapšena u septembru 2001. nakon što su američke obavještajne službe primile dojavu da je državni službenik izgleda kubanski špijun. Jedan od agenata FBI rekao je da je izgledala stoički prilikom hapšenja, piše Bi-Bi-Si.

Montesova će, po izlasku iz zatvora, biti pod nadzorom pet godina nakon puštanja na slobodu, a njeno korišćenje interneta biće praćeno. Takođe će joj biti zabranjeno da radi za vladu ili da kontaktira strane agente bez dozvole.

Međutim, jedan od agenata FBI-ja, Pete Lap, rekao je da misli da je malo vjerovatno da će ona pokušati da ponovo uspostavi kontakt sa kubanskim agentima.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

„Taj dio njenog života je završen. Uradila je ono što je uradila za njih. Ne mogu da zamislim da rizikuje svoju slobodu“, rekao je Lap.