Video
Najviši neboder u Evropi bliži se kraju izgradnje. Nalazi se nedaleko ruskog grada St. Petersburgu, a nije izgrađen u samom centru jer su se građani bunili da će pokvariti vizuru centra grada koji je na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
Preporučeno
Ima nevjerovatan pogled na Finski zaliev, a visok je 462 metra što ga čini prvom supervisokom zgradom (mora biti viša od 300 metara). Građevina je ujedno i najsjeverniji neboder te vrste, kaže građevinska kompanija koja ga gradi, piše CNN.
Imati će 87 metara i “zavijaće se oko svoje centralne ose što ga, ujedno, čini i najvišim takvim neboderom na svijetu. Imati će rezidencijalni dio i komercijalni dio do visine od 360 metara, a iznad toga je panoramski plato i restoran.
Prije Lakhta centra, kako će se zgrada zvati po mjestu gdje se nalazi, titulu najviše zgrade preuzima od zgrade u Moskvi, koja je završena 2017. godine, i koji je visok 374 metra.
Moskva je dom sljedećih pet najviših zgrada u Evropi, piše CNN, s iznimkom nebodera Shard u Londonu koji ima 310 metara i 2012. je, na kratko vrijeme, bila najviša u Evropi.
Lakhta se centar krenuo graditi 2012. godine, a u njega će se smjestiti središnjica ruskog energetskog diva Gazproma. Kompanija bi trebala do kraja useliti u zgradu do kraja 2019. Šef projekta, Filip Nikandrov, glavni arhitekta kompanije koja vodi projekt, Gorprojekta, kaže kako će eksterijer zgrade biti gotov do kraja ljeta, a na enterijeru će se raditi i tokom 2019. godine.
Zgrada namjerno nalikuje plamenu, što je vidljivo po snimcima napravljenih dronom. Plamen je dio Gazpromovog loga. Gazprom već duže vrijeme svoju firmu želi smjestiti u Sankt Petersburg, a prvi je projekt pokrenut još 2006. Tada se zvao Gazprom City, pa onda Oktha centar, no razbjesnio je građane. Oglasio je i UNESCO, kao i drugi konzervatori, koji su krenuli pričati o tome kako je jedinstvena vizura grada “istinski ugrožena” pa je Gazprom odustao i koncentrisao se na dio osam kilometara sjeverozapadno od grada.
“Kancelarije će zauzimati trećinu zgrade, a druga trećina će biti dvorana, trgovački centar, bolnica, teretana i znanstveni muzej s planetarijem. Biće, naravno, i stanova“, kaže Nikandrov koji ističe da će zgrada konzervirati energiju te da se radi toga uklapa u ekološke standarde o gradnji. Temelji su duboki 82 metra, čime su takođe ušli u Guinnessovu knjigu rekorda, ali ih je 2017. “prešišala” jedna zgrada u Dubaiju.
Pri vrhu zgrade vjetrovi mogu duvati više od 130 kilometara na sat pa je struktura stabilizovana sa 15 stupova koji služe tome da svo opterećenje nije na jezgri. Fasada je napravljena od 16.500 individualnih staklenih ploča koje imaju automatizovane “rozore koje služe tome da se ne gubi toplina. Zgrada će imati i sistem pročišćavanja otpadnih voda. Okolo će biti tri javna trga, amfiteatar za događanja, fontane i pješačke staze, a biće 13 po redu najviša zgrada na svijetu, piše CNN.
