Vazduh u Portlandu, Oregonu, ove nedelje je bio na vrhu liste najgorih u svijetu, prema kompaniji IQAir.com.
Zalilv u kojem je San Francisko već je 30 dana uzastopno pod upozorenjem zbog izuzetno lošeg kvaliteta vadzuha, i to je najduži period do sada, prenosi Glas Amerike.
Od SAD, do Brazila, Australije i Arktika, klimatske promjene doprinose širenju požara i zagađenosti vazduha koja je posledica toga.
Naučnici kažu da zagađen vazhuh može biti i smrtonosan. Jedna velika studija pokazala je da su sitne čestice u vazduhu, poznate kao PM2.5 peti po redu uzrok smrti širom sveta.
Ali, ove studjie su rađene kada je izloženost zagađenom vazduhu dugoročna i malo toga je poznato šta se dešava u organizmu kada se vazduh posle požara udiše nekoliko nedelja ili mjeseci.
Zabrinjava to što šumski požari više nisu izolovani incidenti.
Dim koji uzrokuju požari sastoji se od gasova i čestica koje na mnoge načine mogu da naškode zdravlju.
Ozon iritira oči, nos i grlo, može da izazove upale koje vode do astme ili utiču na druge organe.
Ali, mnogo opasnije su čestice PM2.5.
“Razlog zbog kojeg su toliko štetne je njihova veličina, toliko su male da ih možemo udahnuti, idu pravo u pluća i u krvotok. Odatle mogu da nanesu štetu brojnim organima”, kaže Mari Prunicki, istraživačica sa Stenford Univerziteta.
Zagađenje vazduha je uzrok četvrtine ukupnog broja srčanih udara i šlogova širom sveta, u 29 odsto slučajeva uzrok raka pluća, više od dvije petine smrti od hronične opstruktivne bolesti pluća i jedne od šest fatalnih respiratornih infekcija, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Naučnici su nedavno utvrdili i povezanost zagađenosti vazduha sa neurološkim bolestima i Alchajmerovom bolešću.
Preporučeno
Takođe, studije su pokazale da se 15 do 20 odsto više srčanih i moždanih udara dogodi kada je u vazduhu dim. Pod najvećim rizikom su stariji, djeca, trudnice i hronični bolesnici.












