Video
Ukrajina je odmah reagovala na Putinove planove i pozvala na hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj bi se raspravljalo o tom potezu, prenosi Reuters.
Ovaj potez, iako nije neočekivan, jedan je od dosad najizraženijih nuklearnih signala Rusije i upozorenje NATO-u zbog vojne podrške Ukrajini.
“Ruska nuklearna retorika je opasna i neodgovorna. NATO je na oprezu i pomno pratimo situaciju. Nismo vidjeli nikakve promjene u nuklearnom stavu Rusije koje bi nas navele da prilagodimo svoje”, rekla je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu.
Šef ukrajinske sigurnosne službe Oleksiy Danilov rekao je da će ruski plan destabilizirati Bjelorusiju, za koju smatraju da ju je Moskva uzela kao “taoca”.
Među ostalima koji su osudili Putinov plan bila je Litvanija koja je rekla da će pozvati na nove sankcije protiv Moskve i Minska, dok je visoki predstavnik EU za politiku Josep Borrell pozvao Bjelorusiju da ne postavlja nuklearno naoružanje i zaprijetio novim sankcijama.
Podsjećamo, Putin je rekao da je Rusija postigla dogovor sa Bjelorusijom o postavljanju taktičkog nuklearnog oružja na svojoj teritoriji. On je u subotu rekao da sporazum neće kršiti sporazume o neširenju oružja.
Rusija, koja je naslijedila nuklearno oružje Sovjetskog Saveza, ima najveću svjetsku zalihu nuklearnih bojevih glava.
Putin kontroliše oko 5.977 takvih bojevih glava do 2022. godine, u poređenju sa 5.428 koje kontroliše predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden, prema podacima Federacije američkih naučnika.
Procjenjuje se da je 1.500 tih bojevih glava povučeno iz upotrebe (ali vjerovatno još uvijek netaknuto), 2.889 je u rezervi, a 1.588 je raspoređenih strateških bojevih glava.
Preporučeno
Bulletin of the Atomic Scientists navodi da je 812 raspoređeno na balističke rakete na kopnu, 576 na balističke rakete koje se lansiraju s podmornica i oko 200 na baze teških bombardera.
