Gert Vilders, krajnje desni populista koji je najavljivao izlazak iz EU na putu ka šokantnoj pobjedi na izborima 2023. godine, izgubio je skoro trećinu svojih birača nakon 11 haotičnih mjeseci za njegovu Partiju slobode (PVV) u koaliciji.
Istovremeno, vatreno proevropski liberal Rob Jeten je zabilježio uspon u posljednjim danima kampanje i ima dobre šanse da postane premijer. Sa 38 godina bi bio najmlađa osoba na toj funkciji od Drugog svjetskog rata i prvi otvoreno gej kandidat koji je to ikada učinio.„Mnogi u briselskom mjehuru će pozdraviti uspon mejnstrim, provladine i reformski orijentisane stranke“, rekao je jedan diplomata EU, kome je garantovano da ostane anoniman jer je tema politički osjetljiva.
Holanđani, dodao je, imaju mnogo toga da doprinesu EU.
Izbori održani u srijedu u Holandiji sigurno bi trebalo da budu zabilježeni kao jedan od najboljih dana evropskih centrista u dugom nizu godina.
Gert Vilders, krajnje desni populista koji je najavljivao izlazak iz EU na putu ka šokantnoj pobjedi na izborima 2023. godine, izgubio je skoro trećinu svojih birača nakon 11 haotičnih mjeseci za njegovu Partiju slobode (PVV) u koaliciji.
Istovremeno, vatreno proevropski liberal Rob Jeten je zabilježio uspon u posljednjim danima kampanje i ima dobre šanse da postane premijer. Sa 38 godina bi bio najmlađa osoba na toj funkciji od Drugog svjetskog rata i prvi otvoreno gej kandidat koji je to ikada učinio.
„Mnogi u briselskom mjehuru će pozdraviti uspon mejnstrim, provladine i reformski orijentisane stranke“, rekao je jedan diplomata EU, kome je garantovano da ostane anoniman jer je tema politički osjetljiva.
Holanđani, dodao je, imaju mnogo toga da doprinesu EU.
Ali, iako mogu da odahnu na kraju Vildersovog „intermeca“, stanovnicima dominantnog liberalnog centra u Evropi – onim briselskim zvaničnicima, diplomatama i ministrima koji vode EU šou – bilo bi ispravno savjetovano da ne slave previše, ukazuje Politiko.
Na osnovu iskustva iz prethodnih godina, konačni sastav sljedeće vlade i njeni politički planovi neće biti jasni mesecima, a za to vrijeme ko zna šta će se desiti u Ukrajini, na Bliskom istoku ili u trgovinskom ratu američkog predsjednika Donalda Trampa sa Kinom.
„Za evropsku saradnju je neophodno da nova vlada bude stabilna i sposobna da donosi smjele odluke, s obzirom na trenutne geopolitičke izazove sa kojima se Evropa suočava“, rekao je isti diplomata.
Čak i kada nova koalicija konačno počne sa radom, ovi izbori bi trebalo da zabrinu evropske liberalne centriste gotovo koliko i da ih raduju.
Jetenova stranka Demokratija 66 nikada nije prošla tako dobro na holandskim izborima. Pod pretpostavkom da dobije posao koji želi, biće prvi premijer te stranke. Ove nedjelje je za Politiko rekao da želi da približi Holandiju EU.
Sinoć su zvaničnici u Briselu privatno pozdravili mogućnost da se Holanđani i njihove visoko cijenjene diplomate vrate na svoje istorijsko mjesto u centru zbivanja u EU nakon dve godine tokom kojih su izgubili dio uticaja.
Odlazećem premijeru Diku Šufu, 68-godišnjem tehnokrati, uvek je bilo teško da sledi primer bivšeg dugogodišnjeg predsjednika holandske vlade Marka Rutea, zvijezde EU, koji sada vodi NATO. Domaće podjele su mu dodatno otežavale posao.
Ali proevropski duh je takođe porastao jer je Vilders želio da drži EU na odstojanju. Jetenov stav ne može biti više drugačiji. U stvari, zvuči kao san svakog federaliste EU.
„Želimo da prestanemo da govorimo ‘ne’ po difoltu i da počnemo da govorimo ‘da’ zajedničkom radu. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko će teška biti situacija u Evropi ako se dalje ne integrišemo“, rekao je Jeten ove nedelje za Politiko.
U Briselu, zvaničnici očekuju da će sledeća holandska administracija zadržati isti široki pogled na ključne politike: ograničenje dugoročnog budžeta EU; suzbijanje migracija; podsticanje trgovine i konkurentnosti; i podrška Ukrajini, uz jaču zajedničku odbranu.
Jedno područje gdje bi stvari mogle da se iskomplikuju jeste politika u oblasti klime. Jeten je posvećen akcijama u oblasti klime i mogao bi da završi u sporazumu o podjeli vlasti sa strankom Zelena ljevica-laburisti, koju je na ovim izborima predvodio bivši šef Zelenog plana EU Frans Timermans.
Kako će vlada koju bi Jeten vodio uravnotežiti klimatske akcije sa poboljšanjem ekonomskog rasta biće ključno za političke diskusije u Briselu.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen smanjivala je klimatske mjere usred žalbi desnog centra da su skupe za potrošače i preduzeća. Ali ona želi da obezbijedi podršku za nove ciljeve smanjenja emisije gasova staklene bašte do 2040. godine.
Na drugim mjestima, stanovanje i migracije – dvije oblasti koje često povezuju krajnje desničarski političari – bile su centralna pitanja u holandskoj kampanji. I jedno i drugo će i dalje biti na agendi EU.
Za mnoge koji prate rezultate u Briselu, najveće brige su praktične – da li će sledeća holandska vlada biti stabilnija od prethodne? I koliko će vremena biti potrebno da se formira koalicija?
Sedam mjeseci je prošlo između posljednjih izbora u novembru 2023. i Šofovog stupanja na dužnost premijera u julu 2024. godine.
„Ovo je istorijski rezultat izbora jer smo pokazali ne samo Holandiji već i svihjetu da je moguće pobijediti populističke i ekstremno desničarske pokrete. Veoma sam željan da sarađujem sa drugim strankama kako bismo što prije započeli ambicioznu koaliciju“, rekao je Jeten svojim pristalicama.
Ispod rijetko dobrih vesti o proevropskom trijumfu i neuspjehu krajnje desnice kriju se zabrinjavajućiji trendovi za centriste EU.
Pre svega, tu je čista nestabilnost rezultata. Većina birača je očigledno donijela odluku u posljednjem trenutku.
Vilders je prešao put od pobjede na izborima i osvajanja 37 od 150 mjesta u donjem domu Holandije 2023. godine do projektovanih 26 mjesta ovog puta. Jetenova stranka D66, u međuvremenu, prošla je put od toga da je imala samo devet mjesta prije dvije godine do sadašnjih projektovanih 26, pokazuju preliminarne prognoze holandske novinske agencije ANP.
Hrišćansko-demokratski apel desnog centra osvojio je samo pet mjesta 2023. godine, ali sada će, prema prognozama, osvojiti 18. Sa ovako divljim oscilacijama, sljedeći put bi se moglo dogoditi bilo šta.
Većina velikih stranaka kaže da sada neće sarađivati sa Vildersom u koaliciji, što Jetena čini vjerovatnijim novim premijerom ako se projekcije ostvare. Ali Vilders kaže da je daleko od kraja.
„Nećete me se riješiti dok ne napunim 80 godina“, rekao je 62-godišnjak pristalicama.
U stvari, Vilders bi mogao da dođe do zaključka da je period u opoziciji – slobodan od ograničenja i kompromisa potrebnih u vladi – savršen za nastavak njegovih zapaljivih kampanja protiv islama, imigracije i EU.
Donald Tramp, Marin Le Pen i Najdžel Faraž su svi bili otpisani prije nego što su se vratili u svoje političke frontove.
„Nadali smo se drugačijem ishodu, ali smo ostali pri svome. Odlučniji smo nego ikad“, napisao je Vilders na X.
Drugi oblak na proevropskom horizontu je sudbina Timermansa.
Očekivalo se da će njegova lista lijevog centra dobro proći i bila je druga u anketama iza Vildersove Slobodne partije mjesecima prije glasanja.
Ali prema preliminarnoj prognozi, Zelena ljevica-laburisti će umjesto 25 mesta imati dvadeset. Timermans – koji se takođe kandidovao 2023. godine – podnio je ostavku na mjesto lidera.
To nije bio samo poraz za stranku, već i u nekim aspektima za Brisel. Timermans je bio izvršni potpredsednik Evropske komisije tokom prvog mandata Fon der Lajen, a neki, posebno njegovi protivnici, videli su ga kao tvorevinu „EU mehura“.
Drugi ukazuju na činjenicu da lijevi centar ima problema širom Evrope.
„Jasno je da ja, iz bilo kog razloga, nijesam mogao da ubedim ljude da glasaju za nas. Vreme je da napravim korak unazad i prenesem vođstvo našeg pokreta na sljedeću generaciju“, rekao je Timermans.
Jetenov proevropski stav bi mogao da ga proganja i do sljedećih izbora. Ako ne uspije da učini čuda kako bi potkrepio svoj optimističan stav među biračima, njegovi evroskeptični protivnici imaju gotov argument za ono što je pošlo po zlu.
Preporučeno
Nedavna istorija u Holandiji i drugdje sugeriše da se neće plašiti da ga iskoriste.
Video