„Rusija želi da drži političku situaciju na Balkanu u neizvjesnosti, kako bi se mogli pokrenuti nemiri i krize u bilo kom trenutku“, prenosi portal Tagesschau njemačkog javnog servisa.

„Pristupanje Crne Gore NATO-u i integracija nekih balkanskih zemalja kao što je Hrvatska u evroatlantske strukture bili su, sa stanovišta Rusije, ozbiljni porazi za taj cilj“.

Međutim, sve dok veliki dio medija širi ruski narativ, nezamislivo je da se i srpsko stanovništvo približi EU, kaže Brej.

„Političari EU redovno paradiraju u javnosti. Sve dok se ništa ne uradi u vezi sa ovom medijskom moći, ona je beznadežna.“

Brej zato poziva na jasnije riječi EU prema Srbiji.

„Ukrajina napala Rusiju!“ bio je jednoglasan naslov nekoliko srpskih tabloida nekoliko dana prije ruskog rata agresije u Ukrajini, podsjeća portal.

Rečenica: „SAD uvlače svijet u haos“ i činjenica da se navodni napadi ukrajinskih vojnika vjerovatno nikada nijesu dogodili i da ih je navodno inscenirala Rusija kako bi opravdala kasniju invaziju ne pominje se u izvještajima. A ovo očigledno nije slučajnost, piše portal.

Izvještavanje mnogih srpskih medija o ruskoj agresiji je veoma jednostrano i odgovara narativu Kremlja.

U jednom trenutku je rečeno da je Rusija učinila sve što je mogla za mir u Ukrajini. Drugi put, ruski napad je predstavljen kao odgovor na prijetnju koju predstavlja NATO.

A tu je i priča o navodnoj denacifikaciji Ukrajine. Ali zašto je to tako?

„Uticaj ruskih medija u Srbiji je ogroman“, kaže Brej. „Narativ koji širi Kremlj je apsolutno i široko prihvatljiv u Srbiji.“

Ruski državni medij Sputnjik već godinama ima svoj ogranak pod nazivom Sputnjik Srbija u Beogradu, a od novembra i Raša tudej, koji je blokiran u EU, emituje se i na srpskom – pod imenom RT Balkan.

Cilj je do 2024. godine da RT Balkan postavi sopstveni televizijski kanal.

„Ruski mediji u Srbiji zapravo ne moraju da šire ruski narativ, kaže za portal Aleksandra Tomanić, izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan. „Neki srpski mediji povezani sa državom idu mnogo dalje u svom izvještavanju od ruskih.“

Važan razlog zašto je to tako je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je pretvorio zemlju u autokratiju, sličnu Vladimiru Putinu u Rusiji ili Viktoru Orbanu u Mađarskoj, smatra ona.

Stoga i Vučić igra centralnu ulogu u orijentaciji medijskog pejzaža Srbije.

S obzirom na to da Vučić utvrđuje politiku zemlje, novinari u toj zemlji „ne mogu da računaju ni na bezbjednost ni na zaštitu od strane države“, piše nevladina organizacija Reporteri bez granica. „Medijsko tržište je visoko koncentrisano, a država, kao najveći finansijer i oglašivač, vrši znatan uticaj na izvještavanje“, dodaje se.

„Vučić je majstor propagande“, kaže Antoaneta Nikolova, direktorica Balkanske inicijative za slobodne medije.

„On je doveo medije pod svoju kontrolu.“

Kao bivši ministar informisanja spskog predsjednika i ratnog zločinca Slobodana Miloševića, Vučić je pametno iskoristio proruski narativ za sopstvene interese i dodatno rasplamsao raspoloženje u zemlji.

„To je začarani krug“, kaže Brej. „Na Srbe od ranog doba utiče narativ da su Rusi njihova braća, njihova pravoslavna braća, koji su im istorijski uvijek bili najbliži.“

Ovaj narativ podržavaju crkva, škola, ali i mediji. „Pored toga, ruski pogled na svijet je apsolutno u skladu sa Vučićevim, tako da se i ruski uticaj politički promoviše.“

Srbija je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja nije uvela sankcije Rusiji i bila je prva strana država koja je proizvela rusku vakcinu protiv korone Sputnjik V. Rusija zauzvrat podržava Srbiju u sukobu na Kosovu i snabdijeva gasom po povoljnim uslovima, podsjeća se.

Međutim, iako se Rusija često doživljava kao najbliži i najvažniji partner Srbije, njene ekonomske veze sa EU su mnogo jače. Prema podacima dvije trećine ukupnog srpskog izvoza odlazi u EU, samo 3,9 posto u Rusiju.

Više od jednog od sedam Srba radi za kompaniju koja se bavi trgovinom sa EU. Pored toga, Srbija je i od početka pregovora o pristupanju EU imala finansijsku korist od EU, dobivši samo od 2014. do 2020. 1,5 milijardi eura.

Ako pogledate cijelu stvar ekonomski, obim investicija Rusije u Srbiji je mnogo manji nego u EU, kaže za portal Kirsten Šenefeld, šefica kancelarije Fridrih-Ebert-Stiftung (FES) u Beogradu. „To znači da je ekonomska veza sa EU mnogo jača. A ako onda možete da govorite o drugim uticajima, Kina je posebno važna.“

To zna i Vučić. On se stoga namjerno pozicionira javnost između Rusije i EU, kaže Šonefeld, kako bi pravdu podijelio na obje pozicije.

Međutim, i u drugim balkanskim zemljama ruski državni mediji pokušavaju da iznesu svoj narativ stanovništvu. To je posebno uspješno u zemljama u kojima žive mnogi Srbi, kaže Tomanić- kao što je u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Milorad Dodik tamo već dugo prijeti secesijom entiteta RS, a Srbija i Rusija to podržavaju.

Na nacionalističkoj i neustavnoj paradi u Istočnom Sarajevu prije nekoliko dana takođe je protrčala podgrupa nacionalističke motociklističke bande „Noćni vukovi“, bliska ruskom predsjedniku. Putin je takođe dobio najviši orden za svoju „patriotsku brigu i ljubav prema Republici Srpskoj“.