Video
Oni očekuju da će ishod biti bolji od onoga postignutog nakon prve takve transplantacije u svijetu, koju su obavili američki ljekari.
– U završnoj smo fazi – rekao je kardiokirurg Bruno Rajkart, član istraživačke grupe u Univerzitetskoj bolnici Groshadern u Minhenu i dodao da im nedostaje još jedna komponenta i da na tome rade.
Za presađivanje će poslužiti manje svinje vrste s Novog Zelanda koje su genetski modifikovane, rekao je dr Rajkart. Životinje moraju da budu teške između 70 i 90 kilograma jer bi u suprotnom njihovo srce za ljude bilo preveliko.
Nakon procesa modifikovanja srca će se najprije ispitati na babunima, kaže doktor, koji se ovim poslom bavi već nekoliko decenija.
Majmuni bi sa svinjskim srcem trebalo da prežive godinu prije nego što se krene sa ispitivanjima na čovjeku.
Presađivanje organa sa jedne vrste na drugu, proces zvan ksenotransplantacija, napredovalo je velikim korakom prošle godine kad su hirurzi u Merilendu prvi put čovjeku presadili srce svinje.
To što je pacijent preživio dva mjeseca, uzimajući u obzir sve njegove komorbiditete, dobar je rezultat, kaže dr Rajkart.
Tim sa Medicinskog univerziteta u Merilendu u januaru prošle godine transplantirao je srce svinje sa deset modifikacija smrtno bolesnome čovjeku.
Nakon deset godina ksenotransplantacijskih istraživanja, stručnjaci su uvjereni da bi srca svinja mogla da budu održiva opcija za bolesnike kojima treba novo srce.
Dr Rajkart, kardiohirurzi Kristian Hagl i Paolo Brener, kao i veterinar Ekart Volf su među vodećim svjetskim stručnjacima u istraživanju ksenotransplantacija.
Ta grupa stručnjaka je u Minhenu prije sedam godina počela uspješne eksperimente sa babunima koji su preživjeli i do pola godine nakon transplantacija svinjskog srca.
– Moja namjera je da rezultat operacije bude uspješniji od onog prošlogodišnjeg iz Merilenda – rekao je osamdesetogodišnji dr Rajkart.
Preporučeno
Zbog svojih godina, on više ne operiše, ali je izjavio da bi „želio da bude u sali kada operacija uspije“.
