Video
Rusija je izdala nalog za hapšenje novinara Frankfurter algemajne cajtunga (FAZ) Mihaela Martensa zbog “podsticanja mržnje”, prenosi ruska agencija Tas, piše DW.
Prema viđenju Moskve, Martens je to učinio nedavnim (8. avgusta) pitanjem predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom na konferenciji za novinare u Beogradu.
On je tada pitao šta Evropljani mogu uraditi da pomognu Ukrajini da “ubije više Rusa… više ruskih vojnika, naravno”.
Ruska ambasada u Berlinu obratila se berlinskom tužilaštvu i zatražila pravnu procjenu Martensovog pitanja. Ambasada je saopštila da djeluje kako je Martens “svjesno i namjerno” odabrao tu formulaciju, što ocjenjuju kao mogući poziv na ubijanje Rusa.
“Ovdje je stigao odgovarajući dopis”, rekao je u četvrtak (20. avgusta) portparol berlinskog tužilaštva.
Berlinsko tužilaštvo mora da ispita da li postoji početna sumnja na krivično djelo.
“Ova provjera je zakonska obaveza. To ne znači da je pokrenuta istraga. Važi pretpostavka nevinosti”, rekao je portparol.
Iz Njemačke ne prijeti izručenje
Nakon što je Tas izvijestio o istrazi protiv Martensa u Rusiji, Njemačko udruženje novinara (DJV) kritikovalo je postupanje Kremlja.
“Kakva pitanja novinari postavljaju na konferenciji za novinare ne tiče se pravosuđa – pa ni ruskog“, izjavio je predsjednik DJV-a Mika Bojster i pozvao njemačke vlasti na oprez: “Ne smije da bude montiranog procesa protiv njemačkog novinara u Moskvi.“
U srijedu (19. avgusta) jedan portparol njemačkog Ministarstva spoljnih poslova rekao je da ovakav slučaj „nije ništa novo“, jer Rusija kod kuće i u inostranstvu „sve agresivnije“ ide protiv slobode štampe. “To odlučno odbacujemo, posebno u ovom konkretnom slučaju“, naveo je portparol.
Vodeći njemački tabloid Bild ocjenjuje da Martensu iz Njemačke sigurno ne prijeti izručenje Rusiji, ali da bi to „eventualno moglo“ da bude drukčije ako se Martens zadrži na Balkanu i „posebno u Srbiji koja je bliska Moskvi“.
List nije ponudio dokaze za takvu pretpostavku.
Šta se zapravo desilo
Mihael Martens (53) je dugogodišnji dopisnik konzervativnog Frankfurter algemajne cajtunga sa stanicama u Moskvi, Beogradu i Atini. Posljednjih godina je stacioniran u Beču i zadužen za Balkan, gdje često boravi.
Uoči posjete Zelenskog Beogradu, on je pisao o isporuci srpskih granata Ukrajini i navodnim planovima za zajedničku fabriku dronova dvije zemlje.
Na konferenciji za novinare bio je među troje novinara koji su dobili priliku da pitaju.
“Šta mi Evropljani možemo da uradimo da Vam pomognemo da ubijete više Rusa… više ruskih vojnika, naravno?“, pitao je Zelenskog.
Uslijedili su napisi u ruskim i srpskim medijima, kao i oštre reakcije iz Moskve.
FAZ je saopštio da je pitanje zvučalo “dvosmisleno”, ali da se odnosi na debate koje se vode u Njemačkoj među stručnjacima za odbranu. List je naveo da nije uređivačka politika da se ubije što više Rusa, već da dođe do mira i da se okonča ruska agresija.
List je dodao da će preduzeti pravne korake da zaštiti Martensa od prijetnji.
Pozivanje na Čerčilove riječi
Sam dopisnik više o ovom slučaju ne daje izjave za medije. Prethodno je za beogradski nedjeljnik „Vreme“ naveo da je pogriješio što je rekao „mi, Evropljani“, to jest što je sebe stavio u ulogu koja ne pristoji novinaru.
Što se tiče “ubijanja“ ruskih vojnika, Martens se pozvao na memoare Ficroja Meklina, oficira za vezu Vinstona Čerčila pri Titovim partizanima. Tu piše da je Čerčil tražio da se vidi ko u Jugoslaviji ubija najviše Njemaca kako bi mu se pomoglo da ih ubija „još više“.
“Očekujem da svaki političar svjestan odgovornosti razmisli kako možemo da ubijemo toliko Rusa – ruskih vojnika – da Putin ostane bez vojnika”, rekao je tada Martens. “Samo tada će biti mira. Sve ostalo je cinično prenemaganje. Da, moramo da pregovaramo, ali Putin se prvo mora primorati na pregovore.”
On je i ranije zastupao tu tezu i kaže da radi na eseju u kojem bi iznio širu argumentaciju.
Preporučeno
Formulacija pitanja izazvala je određene kritike i u nekoliko drugih njemačkih medija.
