Američka strana vrši pritisak na Ukrajinu da postigne dogovor u kratkom roku. Iako plan uključuje predloge koje je Ukrajina do sada više puta odbacila, predsjednik Volodimir Zelenski ne isključuje mogućnost da o njemu razgovara.

Visoki zvaničnik Bijele kuće priznao je da plan „nije lak“ za Ukrajinu, ali je napomenuo da SAD smatra da rat mora biti okončan i da bi Ukrajina, ako se to ne desi, mogla izgubiti još više teritorije.

Koji su ključni djelovi plana?

Osim teritorijalnih ustupaka Ukrajine, dokument navodi da bi u slučaju daljeg ruskog napredovanja uslijedio „odlučan koordinirani vojni odgovor“. Ne precizira kakvu bi tačno ulogu SAD imao u toj reakciji.

Plan ima i ekonomske elemente: dio zamrznute ruske imovine koristio bi se za obnovu Ukrajine, sankcije Rusiji bi se ukinule, SAD i Rusija dugoročno bi sarađivali u oblastima poput vještačke inteligencije i eksploatacije minerala, a Rusija bi se vratila u G8.

Povezani članci

Svijet

Zelenski: Nadamo se podršci SAD na putu ka miru; Rojters: Bijela kuća razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

Svijet

Zelenski na MSC: Ako ne Brisel, onda Moskva – vaša je odluka; Putin želi Trampa kao rekvizit na Crvenom trgu 9. maja

Politika

Ako Rusija dobije rat, i drugi agresori će pokušati da mijenjaju granice

Sve strane dobile bi amnestiju za postupke tokom rata, što znači da ruski zvaničnici i vojnici ne bi mogli biti krivično gonjeni za ratne zločine. Plan predviđa i da Ukrajina organizuje izbore u roku od 100 dana od sklapanja dogovora. Zelenski je u septembru istakao da želi izbore nakon uspostavljanja primirja.

Detaljan spisak od 28 tačaka

Potvrdiće se suverenitet Ukrajine.

Biće zaključen sveobuhvatan sporazum o nenapadanju između Rusije, Ukrajine i Evrope. Sve nejasnoće iz proteklih 30 godina smatraće se riješenim.

Očekuje se da Rusija neće napadati susjedne zemlje, a NATO se neće dalje širiti.

Održaće se dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje SAD-a, radi rješavanja pitanja bezbjednosti i stvaranja uslova za deeskalaciju i buduću ekonomsku saradnju.

Ukrajina će obećati da neće ući u NATO

Ukrajina će dobiti pouzdane bezbjednosne garancije. Američki zvaničnik napomenuo je da bi ovo bila prva formalna bezbjednosna garancija SAD-a Ukrajini.

Oružane snage Ukrajine biće ograničene na 600.000 pripadnika. Ukrajinska vojska sada ima 800.000–850.000 pripadnika, a prije rata imala je oko 250.000.

Ukrajina će u ustav unijeti da nikada neće ući u NATO, a NATO će u svoje statute dodati da Ukrajina neće biti primljena u budućnosti.

NATO se obavezuje da neće raspoređivati trupe u Ukrajini.

Evropski borbeni avioni biće stacionirani u Poljskoj.

Reintegracija Rusije u globalnu ekonomiju

Američka bezbjednosna garancija uključuje:

SAD dobija naknadu za garanciju;

ako Ukrajina napadne Rusiju, garancija se ukida;

ako Rusija napadne Ukrajinu, uspostavlja se odlučan vojni odgovor, vraćaju se sve globalne sankcije i ukidaju svi benefiti dogovora;

ako Ukrajina bez povoda lansira projektil na Moskvu ili Sankt Peterburg, garancija prestaje da važi.

Ukrajina će biti podobna za članstvo u EU i dobijaće kratkoročni povlašćeni pristup evropskom tržištu.

Globalni paket obnove Ukrajine uključuje:

Fond za razvoj Ukrajine (tehnologija, data-centri, vještačka inteligencija);

obnovu i modernizaciju gasovodne infrastrukture;

obnovu ratom pogođenih oblasti;

razvoj infrastrukture;

eksploataciju minerala i prirodnih resursa;

poseban finansijski paket Svjetske banke.

Rusija će biti reintegrisana u globalnu ekonomiju:

postepeno ukidanje sankcija;

dugoročni sporazumi SAD–Rusija o energiji, infrastrukturi, vještačkoj inteligenciji, Arktiku itd.;

povratak Rusije u G8.

Zamrznuta sredstva koristiće se ovako:

100 milijardi dolara ruskih zamrznutih sredstava biće investirano u obnovu Ukrajine;

SAD dobija 50 odsto profita;

Evropa dodaje 100 milijardi dolara;

ostatak ide u zajednički američko-ruski investicioni fond.

Ukrajina ostaje nenuklearna država

Uspostaviće se zajednička američko-ruska radna grupa za bezbjednost.

Rusija će zakonski potvrditi politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini.

SAD i Rusija produžiće valjanost sporazuma o kontroli nuklearnog oružja.

Ukrajina se obavezuje da ostane nenuklearna država.

Nuklearna elektrana Zaporižja biće pokrenuta pod nadzorom IAEA-e, a energija dijeljena 50:50.

Stvaranje demilitarizovane tampon-zone

Obje države sprovešće programe za podsticanje tolerancije i zaštite manjina.

Ukrajina će usvojiti EU pravila o vjerskoj toleranciji i jeziku;

obje države ukinuće diskriminatorne mjere;

„nacistička ideologija“ biće zabranjena.

Teritorije:

Krim, Lugansk i Donjeck biće priznati kao de facto ruski, uključujući i od SAD-a;

u Hersonu i Zaporižju „zamrzava“ se trenutna linija;

Rusija će se povući s drugih dogovorenih područja;

ukrajinske snage povući će se iz dijela Donjecke oblasti koji kontrolišu; to područje postaje demilitarizovana tampon-zona, međunarodno priznata kao teritorija Ruske Federacije;

ruske snage ne smiju ući u tampon-zonu.

Rusija i Ukrajina obavezuju se da neće mijenjati nove teritorijalne aranžmane silom.

Rusija neće sprečavati ukrajinsku trgovinu na Dnjepru; biće postignut sporazum o izvozu žitarica preko Crnog mora.

Puna amnestija za postupke tokom rata

Uspostaviće se humanitarni odbor:

razmjena svih zarobljenika i tijela („svi za sve“);

povratak svih civila i djece;

programi reunifikacije porodica;

mjere za olakšavanje patnji žrtava.

Ukrajina će održati izbore u roku od 100 dana.

Sve strane dobiće punu amnestiju za postupke tokom rata.

Dogovor će biti pravno obavezujući, a sprovođenje će nadzirati Savjet za mir na čelu s predsjednikom Trampom.

Primirje stupa na snagu odmah nakon što se obje strane povuku na dogovorene tačke.

Ko je sastavio plan?

Plan je sastavio Trampov izaslanik Stiv Vitkof, uz doprinos američkog šefa diplomatije Marka Rubija i Trampovog zeta Džareda Kušnera.

Vitkof se konsultovao i s ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim. Dmitrijev je za Axios rekao da je optimističan jer, za razliku od ranijih pokušaja, „osjeća da se ruska pozicija ovog puta zaista čuje“. Predsjednik Vladimir Putin zasad nije javno podržao plan.

Nakon sastanka s Dmitrijevim, Vitkof i Kušner razgovarali su o planu i s ukrajinskim savjetnikom za nacionalnu bezbijednost Rustemom Umerovim. Američki sekretar Kopnene vojske Dan Driskol uručio je juče pisani plan Zelenskom.

Zelenski: Jasno smo iznijeli crvene linije

Nakon sastanka, Zelenski je kazao da je spreman da o njemu razgovara s Trampom i njegovim timom. Zelenski je plan opisao kao „američku viziju“, ali ne i finalan prijedlog. Rekao je da je Ukrajina jasno iznijela svoje crvene linije i da će dati svoje primjedbe kako bi prijedlog „zaista imao smisla“.

Američki zvaničnik rekao je Axiosu da Trampova administracija plan smatra „živim dokumentom“ koji se može mijenjati u zavisnosti od razgovora. Prema istom izvoru, Ukrajina je tokom pregovora pozitivno reagovala na mnoge tačke i uspjela unijeti dio svojih stavova.

Tramp je lično odobrio plan.

„Ulažemo ozbiljan napor kako bismo pronašli rješenje koje će okončati rat u Ukrajini, kao što smo okončali rat u Gazi. Vjerujemo da ovaj plan nije lak, ali da je dobar za Ukrajinu“, poručio je visoki zvaničnik Bijele kuće.