Video
Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev Radovana Karadžića da mu bude omogućeno podnošenje žalbe na dužinu doživotne zatvorske kazne, a koju mu je prošlog mjeseca Mehanizam odredio zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH.
Preporučeno
– Ne postoji pravni osnov u Statutu ili pravilima Mehanizma na osnovu kojih se Karadžić može žaliti na pravosnažnu presudu ili njen dio – navedeno je u odluci koju je potpisao predsjednik Mehanizma Karmel Ađijus.
Tom odlukom takođe je odbijen Karadžićev zahtjev za odobrenje imenovanja pravnog savjetnika koji bi mu pomogao prilikom pripreme zahtjeva za preispitivanje pravosnažne presude.
Krajem marta Karadžić je podnio podnesak u kojem je naveo da smatra kako je Mehanizam pogriješio kada mu je odredio doživotnu kaznu zatvora jer nije vodio računa o “praksama sudova u bivšoj Jugoslaviji” te mu je time prekršio ljudska prava.
Karadžić je, takođe, naveo da Vijeće Mehanizma nije dalo obrazloženje svoje odluke da mu kazna bude povećana sa 40 godina na doživotnu.
– Vijeće je pogriješilo kada je baziralo odluku da poveća kaznu na način da je upoređivalo kazne izrečene drugim optuženima, a pri tome nije razmišljalo o stavkama koje čine Karadžićev predmet specifičnim, poput činjenice da je voljno napustio mjesto predsjednika – piše u podnesku.
Karadžić je zatražio da Mehanizam poništi svoju odluku o dužini kazne i da predmet vrati Prvostepenom vijeću koje bi donijelo odluku o adekvatnoj kazni.
Istovremeno, Karadžić je zatražio da mu se odobri imenovanje pravnog savjetnika koji bi mu pomogao prilikom pripreme zahtjeva za preispitivanje pravosnažne presude.
Karadžić je 20. marta pravosnažno osuđen pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Istom presudom oslobođen je krivice za genocid 1992. godine.
Pravila suda u Hagu ne dozvoljavaju podnošenje žalbe na pravosnažnu presudu. Samo u jednom predmetu – protiv Veselina Šljivančanina za zločine u Hrvatskoj – dozvoljeno je samo djelimično preispitivanje konačne presude.
