Video
Govoreći u utorak u Rigi, uz predsjednika Latvije Edgarsa Rinkevičsa, Osmani je odbacila pojam “tenzija” između Kosova i Srbije, predstavljajući situaciju kao agresiju jedne strane i samoodbranu druge.
“Ne bih to nazvala tenzijama između Kosova i Srbije, jer pokušavamo da ne upadnemo u zamku izjednačavanja obje strane”, rekla je Osmani, odgovarajući na pitanje novinara o ulozi Rusije u tenzijama i eskalacijama između Kosova i Srbije.
Dodala je da se nikada ne smiju stavljati agresor i žrtva u isti koš. Srbija neprestano pokušava destabilizirati našu zemlju, uključujući i kroz akte agresije, dok se mi stalno branimo.
“Nikada nismo okupirali niti napali niti centimetar teritorije bilo kojeg susjeda. Ono što smo uvijek činili – i što ćemo nastaviti da činimo – jeste da branimo svoju nezavisnost, svoj teritorijalni integritet, mir i slobodu, koji su teško stečeni”, dodala je.
Osmani je prethodnih dana više puta govorila o mogućoj eskalaciji situacije od strane Srbije.
Ona je na predavanju u Vašingtonu 10. jula izjavila da je američki predsjednik Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije između Srbije i Kosova.
Navela je da ima “pouzdane informacije” da je riječ o “vrlo, vrlo svježim razvojem događaja”.
Ova izjava izazvala je reakcije Ričarda Grenela, Trampovog izaslanika za specijalne misije.
On je optužio Osmani da “manipuliše” Trampovim riječima.
“Donald Tramp je nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovog rada na miru i ekonomskoj normalizaciji između Kosova i Srbije 2019. i 2020, kroz potpisivanje u Trumpovoj Bijeloj kući Vašingtonskog sporazuma”, naveo je Grenel.
On je dodao da Osmani nije bila “dio tog dogovora” i da je “apsurdno pretvarati se da ima nečeg novog”.
Radio Slobodna Evropa (RSE) je kontaktirao Bijelu kuću za dodatna pojašnjenja, ali odgovor nije uslijedio.
Ni kosovska Vlada ni Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanja RSE o tome na kakvu eskalaciju se Osmani tačno pozivala.
Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja je 15. jula kratko rekao: “Izuzetno smo zahvalni na podršci Sjedinjenih Američkih Država kroz cijelu istoriju Republike Kosovo”.
Posljednja velika eskalacija na sjeveru Kosova – području s većinskim srpskim stanovništvom – dogodila se u septembru 2023. godine, kada je grupa naoružanih Srba, predvođena Milanom Radoičićem, napala kosovsku policiju u Banjskoj, pri čemu je ubijen jedan policajac.
Priština je taj napad okarakterisala kao teroristički čin orkestriran iz Srbije – optužba koju je Beograd negirao.
Nakon Grenelovih komentara, tim predsjednice Osmani najavio je da će ona održati konferenciju za novinare nakon povratka sa službenog puta.
Govoreći u Rigi, Osmani je takođe izjavila da je ruski uticaj na Kosovu “nula”.
“Nažalost, ne mogu isto reći za našu susjednu zemlju, jer se Srbija pretvorila u državu pod ruskim uticajem – bilo politički, ekonomski ili vojno. Kroz taj uticaj u Srbiji, Rusija pokušava izazvati destabilizirajuće posljedice i šire u regionu, jer što je Evropa nestabilnija, to više odgovara interesima Rusije”, rekla je Osmani.
Preporučeno
Naglasila je da će Kosovo blisko sarađivati s partnerima iz Evropske unije i NATO-a kroz mjere odvraćanja i prevencije, kako bi se spriječilo da bilo koja destabilizirajuća taktika Rusije, sprovedena putem Srbije, urodi plodom.
