Kada je Rusija 2022. napala njegovu domovinu, Saša je imao samo jedanaest godina. Nakon osvajanja Mariupolja, ruski vojnici su ga zajedno sa majkom odveli u jedan ruski „filtracioni logor“ na okupiranim područjima, gdje se Ukrajinci prije odlaska u Rusiju podvrgavaju ideološkoj provjeri.

Tamo je Saša odvojen od svoje majke i odveden u okupirani Donjeck. Na putu je uspio da pozove svoju baku Ljudmilu, koja živi na području pod kontrolom Kijeva. Ona je vratila Sašu. Sudbina njegove majke do danas je nepoznata.

Saša koji sada ima 14 godina i njegova baka Ljudmila bili su počasni gosti prilikom govora predsjednice Evropske komisije o stanju Unije. U svom obraćanju Ursula fon der Lajen je naglasila da Sašina priča nije usamljen slučaj.

Rusija negira otmice ukrajinske djece

Saša je jedno od djece koju su od početka ruske invazije ruske vlasti odvele iz njihove domovine i smjestile ili u sirotišta ili ih predale usvojiteljskim porodicama u Rusiji.

Njihova sudbina dospjela je u središte mirovnih pregovora tokom ljeta. Kijev kao uslov za budući sporazum o okončanju rata sa Moskvom traži povratak hiljada deportovanih maloljetnika.

Kremlj, međutim, poriče da je bilo nasilnog odvođenja djece. „Ukrajina režira predstavu na temu ‘otmice djece’. Nema otete djece, to su djeca koju su naši vojnici spasili“, izjavio je u junu ruski glavni pregovarač Vladimir Medinski.

Ali, pritisak na Rusiju raste. U avgustu su 42 države, Savjet Evrope i Evropska unija zajedničkom izjavom pozvale Rusiju da vrati djecu, pruži informacije o njihovom boravištu i da prestane da mijenja njihov identitet.

Ukrajina drži popis djece u tajnosti

Zahtjevima su se priključili i američki senatori, kao i Melanija Tramp. U junu su republikanci i demokrate zajednički podnijeli Senatu predlog zakona kojim bi se Kijevu pružila tehnička pomoć pri povratku „gotovo 20.000″ djece.

Broj se temelji na podacima ukrajinskih vlasti, prema kojima je u Rusiju odvedeno 19.546 djece. Sva djeca sa tog popisa, kako naglašava inicijativa ukrajinske vlade „Bring Kids Back“, su imenovana.

Međutim, teško je provjeriti tačnost tog popisa jer ga Kijev drži u tajnosti. „Ne radi se samo o ličnim podacima maloljetnika u nevolji, nego i o njihovoj bezbjednosti. Oni mogu biti mogući svjedoci ratnih zločina i zbog toga bi Rusija mogla namjerno da ih sakrije“, rekla je za DW Miroslava Čartšenko, pravnica NVO „Save Ukraine“.

Koje su brojke pouzdane?

Ruske vlasti su više puta izjavljivale da je popis od 19.546 djece „falsifikovan“. Ruska povjerenica za djecu Marija Lvova-Belova nedavno je u jednom intervjuu rekla da se popis temelji na brojkama iz izvještaja o gubitku kontakta sa djecom od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Čak i neki članovi inicijative „Bring Kids Back“ sumnjaju u popis – doduše neslužbeno.

“On se vjerovatno djelimično temelji na popisima iz internata na okupiranim područjima, a djelimično na istraživanjima iz otvorenih izvora i društvenih mreža. Neka djeca su mogla da se presele u Rusiju zajedno sa roditeljima, neka od njih su se u međuvremenu preselila u Evropu“, kaže za DW predstavnik jedne međunarodne organizacije, koji zbog neutralnog statusa želi da ostane anoniman.

Budući da su djeca sa okupiranih područja na različite načine dospjela u Rusiju, teško je sastaviti jedinstven popis.

Prve slučajeve ukrajinske vlasti su zabilježile već 2014. kada su djeca iz internata samoproglašenih „narodnih republika Donjeck i Lugansk“ u Donbasu odvedena u ruska odmarališta. Neposredno prije ruske invazije „narodne republike“ su od Moskve tražile evakuaciju svih sirotišta. Radilo se o oko 500 djece koja su s vremenom bila razmještena po cijeloj Rusiji.

Kasnije je dodato još maloljetnika – na primjer, hiljade iz razorenog Mariupolja. Neka od te djece odvojena su od svojih roditelja u ruskim „filtracionim logorima“ – poput Saše.

Prema podacima ukrajinskih vlasti, u proljeće 2023. godine 4.390 siročadi i djece bez roditeljskog staranja bilo je smješteno u specijalnim domovima na teritorijama pod ruskom kontrolom.

Približno isto toliko bilo je smješteno u domovima sličnim porodici, kaže Miroslava Čartšenko iz „Save Ukraine“ i naglašava da je za tu djecu pravno gledano odgovorna ukrajinska država.

Pojednostavljeno dobijanje ruskog državljanstva

U maju 2022. ruski predsjednik Vladimir Putin je olakšao dobijanje ruskog državljanstva za siročad iz tih regija. Saglasnost bioloških roditelja ili staratelja iz Ukrajine više nije bila potrebna. To je dijelom opravdano humanitarnim razlozima, prema kojima rusko državljanstvo omogućuje socijalne naknade, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.

Pored toga, Putin je naredio da ukrajinska djeca koja nemaju staratelje budu smještena u ruske hraniteljske porodice, izjavila je Marija Lvova-Belova u intervjuu.

Novinari i istraživači na osnovu javno dostupnih izvora polaze od toga da je znatno više ukrajinskih maloljetnika prebačeno u ruske porodice.

Potjernica Haškog suda

Ukrajinska vlada i pravosudna tijela tu politiku ocjenjuju kao ratni zločin i genocid nad ukrajinskim narodom. U proljeće 2023. Međunarodni krivični sud djelimično se složio sa tom ocjenom i izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina i Lvove-Belove – zbog navodnog kršenja pravila ratovanja i deportacije djece iz Donbasa.

Iako Rusija ne priznaje nadležnost Međunarodnog krivičnog suda i odbacuje sve optužbe, ipak je reagovala na nalog za hapšenje Putina i Lvove-Belove.

Te 2023. Moskva je prestala masovno da predaje ukrajinsku djecu na staranje, barem javno.

Koliko je realan povratak djece?

A Lvov-Belova sve češće izvještava o podsticanju povratka ukrajinske djece u domovinu – međutim samo pod uslovom da se djeca lično predaju krvnim srodnicima: roditeljima, ako ponovo dobiju starateljstvo, braći, sestrama, tetkama i ujacima ili bakama i dekama.

“Za to se sve češće zahtijeva DNK test“, kaže Čartšenko.

Njena organizacija nedavno je uspjela da vrati u Ukrajinu 60 do 70 djece. Za to rodbina najprije mora da dobije starateljstvo prema ukrajinskom pravu, a zatim da otputuje u Rusiju, gdje isti birokratski postupak moraju da ponove.

“Ruski zakon je prilično strog kada je u pitanju usvajanje djece od strane stranaca – a deportovana djeca su već sva dobila rusko državljanstvo“, objašnjava Čartšenko.

Prema podacima inicijative „Bring Kids Back“, u posljednje tri godine u Ukrajinu je vraćeno 1.603 djece, uglavnom pojedinačno.

Amerikanci locirali 8.400 djece iz Ukrajine u Rusiji

Međunarodni istraživači su uspješniji u potrazi za ukrajinskom djecom. Tako je, na primjer,„Humanitarian Research Lab“Univerziteta Jejl do marta ove godine uspjelo da identifikuje i locira 8.400 djece iz Ukrajine u Rusiji.

Početkom godine američka administracija Donalda Trampa gotovo je ukinula ovaj program zbog štednje. Obnova finansiranja ovog ljeta jedno je od glavnih postignuća ukrajinskog lobiranja u SAD.