Video
Naučnici u Australiji otkrili su ostatke mumije u elegantno izrezbarenom egipatskom mrtvačkom kovčegu starom 2.500 godina, za koji se prethodno vjerovalo da je prazan.
U muzeju Univerziteta Nikolson u Sidneju više od 150 godina čuvaju se četiri drevna, egipatska sanduka, u kojima su tri očuvane mumije. Prošle godine su naučnici otvorili poklopac četvrtog, ne nadajući se da će u njemu pronaći predmete velike vrijednosti.
“Pređašnji podaci govorili su da je sanduk prazan“, rekao je Džejmi Frejžer, viši kustos u muzeju, ali pokazalo se da je u njemu „deset posto tjelesnih ostataka „teško oštećene mumije“.
Sanduk je pripadao Mer-Neith-it-es, prema hijeroglifima upisanim na poklopcu.
Ona je bila plemkinja koja je služila u Hramu Sekhmet. Sarkofag datira iz 26. dinastije, nekih 664-525 godina prije Hrista.
Sanduk je negdje šezdesetih godina 19. vijeka u Egiptu nabavio Čarls Nikolson, bivši kancelar Univerziteta u Sidneju i od tada se čuva u muzeju tog univerziteta.
“Prirodno je da je bio zaboravljen s obzirom na to da su u drugima očuvane mumije“, objasnio je Frejžer.
Zahvaljujući današnjoj tehnologiji, „kakvom nijesmo raspolagali prije deset godina“, sprovedena analiza omogućila je da se utvrdi da je riječ o ljudskim ostacima, vjerovatno osobi koja je imala oko 30 godina, ali ne može se precizno utvrditi je li riječ o muškarcu ili ženi, rekao je Frejžer.
Sam sanduk i njegov sadržaj obrađen je laserom za postizanje 3D modela i poslat na analizu CT (kompjuterska tomografija).
Dosad su utvrđeni ostaci nekoliko kostiju, ostaci zavoja kojima je tijelo bilo obavijeno i smole za balsamovanje, kao i više od 7.000 staklenih perlica s mrtvačkog šala, ali pred naučnicima su još mjeseci analize.
“Ostaci mumije teško su oštećeni. Vjerovatno su počinitelji kradljivci koji su tražili nakit i amajlije. Sanduk je putovao širom svijeta. Kosti su jako polomljene i pomiješane s krhotinama drugih predmeta“, kaže Frejžer.
“Ostaci su u tako lošem stanju da se njima zapravo možemo korisititi u naučne svrhe. To je veliko otkriće za forenzičke antropologe. Možemo ustanoviti ko je ta osoba (bila), čime se hranila i od čega je bolovala. Možemo ustanoviti kako je i zašto umrla. Često to ne uspijevamo”, objasnio je Frejžer, a prenosi B92.
Preporučeno
