Video
Za uragane i tropske oluje još uvijek ne postoji kategorija 6. Najsnažnije nepogode ove vrste koje mogu da unište čitave gradove poput Nju Orlensa ili Njujorka imaju oznaku 5. Meteorolozi i naučnici nisu predviđali da bi moglo da dođe do potrebe za novom kategorijom 6, koja bi uključivala vjetrove koji prelaze brzinu od 322 kilometra na sat.
Preporučeno
Uragan Florens i tajfun Mangkut odnijeli su desetine života na istoku SAD i Filipinima, a istraživači kažu da zbog klimatskih promjena neće biti brojčano više oluja, ali će one biti sve moćnije i pojavljivaće se i tamo gdje ih sada nema, navodi “Dojče vele” (DW).
Tobijas Gajger, naučnik Potsdamskog instituta za istraživanje klime kaže za DW da je “ova sezona tropskih oluja već sada je jača od prošlogodišnje”.
“Aktivnost jedne sezone ne mjeri se samo brojem oluja koje stignu do kopna nego koliko tropske olujne energije se ukupno generiše iznad okeana. Već sada je generisano više energije u sjevernoj hemisferi nego u cijeloj 2017. godino”, navodi Gajger.
On dodaje da “tu doduše ne postoji trend”.
“Ali ključno je što očekujemo povećanje broja rijetkih, ali posebno jakih tropskih oluja. A to su one koje zbilja mogu biti opasne”, kaže Gajger koji proučava posljedice klimatskih promjena na ekstremne vremenske neprilike i privredu.
Gajger objašnjava da klimatske promjene povećavaju temperaturu mora što je neophodan uslov za tropske oluje.
“Kada su te temperature visoke, oluje mogu na većim distancama prikupljati energiju i nanositi veću štetu. Postoje oblasti koje su na granici da dostignu temperature dovoljne za nastanak tropskih oluja – one bi mogle da se pojave sve do sjevernog Atlantika i pogađaju oblasti koje su do sada rijetko ili nikada bile na udaru. Ukupno sa klimatskim promjenama ne očekujemo po svaku cijenu više oluja, ali očekujemo posebno jake oluje”, kaže on za DW.
Gajger podsjeća da je prošla godina bila rekordna što se tiče materijalne štete nakon sezone uragana sa 280 milijardi dolara, ali ne želi da prognozira štetu ove sezone koja traje još dva mjeseca.
“Načelno će uragani ubuduće nanositi više štete. Važan faktor je tu i blagostanje. Ljudi grade više skupljih kuća u djelimično veoma ranjivim oblastima. Recimo u Sjevernoj Karolini se potpuno ignorišu klimatske promjene i rast nivoa mora. Tamo se izvode građevinski projekti na ostrvima koja bi narednih decenija mogla često da budu pogođena”, zaključuje Gajger.
