
Sve do sada, naučnici nisu bili sigurni odakle većina stvari oko nas dolazi. Sada konačno imaju odgovor…
Silicijum-dioksid (SiO2) je najobimnija stvar na spoljnom omotaču Zemlje. Takođe čini najveći dio kore planete – čak 60 odsto. Nalazi se u pijesku, prašini i glini, u kvarcu, a takođe je i u sastavu feldspata. Ljudi ga koriste u razne svrhe i jedan je od najuobičajnih molekula u univerzumu. Sve do nedavno, naučnici su imali prilično dobre teorije odakle dolazi, ali nisu bili sigurni.
Sada su došli do odgovora. Prema Nasi, sav taj silicijum-dioksid oko nas je rođen u supernovama koje su razarale zvijezde poput našeg Sunca. Tim Nasinih istraživača je 24. oktobra objavio rad u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, koji otkriva rezultate posmatranja oblaka materije ostavljenih iza supernove: Kasiopeja A i G54.1+0.3.
Astronomi proučavaju hemijski sastav dalekih stvari tako što pažljivo raščlanjuju tjalasne dužine svetlosti koje emituju ti objekti. Voda uzrokuje jedan obrazac talasnih dužina, zlato drugi, a silicijum-dioksid treći.
Ali svetlost Kasiopeje A nije u potpunosti odgovarala poznatom obrascu plutajućeg pijeska u svemiru. Naime, postojeći obrazac pretpostavlja da će zrna pijeska proizvesti tjalasne dužine u obliku sfere, ali novi model je više odgovarao elipsastom obliku. Druga supernova, G54.1+0.3, je takođe otkrila isiti obrazac.
Preporučeno
Istraživači i dalje ne znaju zašto su ovi pješčani obrasci u obliku elipse, a ni kako su se formirali. Ali znaju da su izronili tokom izlivanja materije iz supernove. Ovo istraživanje samo pokazuje da kada zvijezde poput našeg Sunca umiru, proizvode dobar dio – ako ne i sve – pijeska i prašine u svemiru.












