Volodimir Zelenski

Predsjednik je postao igrom sudbine, a čovjek čije poteze budno prate milijarde ljudi silom prilika. Riječ „budno“ možda i najbolje opisuje djelovanje ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog zvanično od 24. februara 2022. godine, a nezvanično vjerovatno i koji mjesec duže.

Upravo tog datuma, Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu, za mnoge potpuno neočekivano, a za Ukrajince, ispostaviće se – sasvim očekivano. Tek u mjesecima koji su uslijedili, saznali smo da se nekadašnja članica Sovjetskog Saveza pripremala za napad „velike sestre“, kao i da je on očekivan nešto ranije nego što je počeo. Na samom početku rata, američki predsjednik Džozef Bajden uputio je hitan poziv Zelenskom u kom mu je ponudio da američki obavještajci organizuju njegov bijeg iz Ukrajine.

Odgovor koji je dobio, sada se već prepričava i među radnicama u supermarketu. „Džo, meni ne treba prevoz, treba mi oružje“. Upitan da li je zaista to rekao predsjedniku jedne od najmoćnijih svjetskih sila, komičar i glumac koji je postao lider, kratko je rekao: „Pa šta sam drugo mogao da mu kažem. Tada nisu razumjeli, sada svi znaju. Mi se nećemo predati“.

I zaista, skoro godinu dana brutalnog rata, gubitaka i poneke pobjede, Ukrajina se nije predala. Mnogi Ukrajinci, koji nikada nisu podržavali Zelenskog, niti glasali za njega na predsjedničkim izborima, sada glasno kažu: „Vjerujemo mu!“. Tome je doprinijela činjenica da je ostao uz svoj narod, kao najglasniji promoter Ukrajine u svijetu. Zahvaljujući njegovom zalaganju, zemlja je dobila potrebno naoružanje i opremu da se suprostavi moćnoj ruskoj armiji. Sam Zelenski se narodu obraća dva puta dnevno, a nekoliko puta je čak obilazio i linije fronta.

Priznanje u svijetu je dobio proglašenjem za ličnost godine po izboru magazina „Tajm“, kao i brojnih nagrada raznih humanitarnih organizacija.

Vladimir Putin

U pitanju je naravno čovjek koji već decenijama kroji svjetsku politiku, a sve je započelo njegovom karijerom u Komitetu državne bezbjednosti (KGB). Njegova uloga dobro je poznata – prešao je put od srčanog bivšeg špijuna koji je mnogima neobičan i zanimljiv (naročito Angeli Merkel), do najomraženijeg čovjeka na svijetu. Sve zahvaljujući jednom potezu – odluci da, uprkos savjetima da to nije dobra ideja, prije svega za Rusiju, pokrene invaziju na susjednu Ukrajinu.

Nije iznenadio Ukrajince, koji su isti pakao prošli i 2014. godine, ali i mnogo ranije za vrijeme Josifa Visarionoviča Staljina (setimo se strahote Golodomora), ali jeste ostatak međunarodne zajednice. Vikao je Zelenski Markonu u slušalicu „Emanuele, počelo je. Rat velikih razmjera, napadaju sa svih strana“, ali čini se da je tada to bilo uzalud.

Nismo znali, a vjerovatno nismo ni željeli da poznajemo istinskog Vladimira Putina. Onog koji je davnih dana kao službenik KGB-a u Njemačkoj obećao sebi, a i drugima, da više nikada neće doći u situaciju da se osjeća nemoćno kao što je to bio slučaj nakon pada Berlinskog zida.

Upravo je taj period njegovog života segment koji može da objasni onog Putina kog danas gledamo. Onog, koji nikad nije prežalio raspad SSSR-a, i onog koji se 2021. godine uplašio da nemoć kuca na njegova vrata. Ta nemoć se ogledala u potencijalnom širenju NATO saveza na istok, pred same granice sadašnje Rusije. Kako bi izbjegao ono što bi smatrao svojim najvećim porazom, pribjegao je drastičnim mjerama – udario na druge, prije nego što su i pomislili da udare na njega. I to one slabije.

Sada je i te kako omražen, praktično izolovan, sa opasnošću pobune u sopstvenim redovima.

Ilon Mask

Doskora ekscentrični, ali simpatični milijarder sa planovima za odlazak u svemir, a sada – čovjek koji je uništio popularnu plavu pticu. U pitanju je, naravno, vlasnik „Tesle“, ali i Twittera. Najavio je prije nekoliko mjeseci da će izdvojiti 44 milijarde dolara za jednu od najpopularnihih društvenih mreža, ali mu mnogi nisu vjerovali. Zamalo da budu u pravu, imajući u vidu da je sam Mask ubrzo htio da odustane od investicije zbog sukoba sa rukovodstvom Twittera. Spor je riješen, čini se teškom mukom, pa je milijarder postao vlasnik platforme koja već decenijama ima više namjena, ali svakako i veliku popularnost.

„Ptica je oslobođena“, rekao je Mask tada. Ptica je u narednim nedjeljama doživjela letove na najviše predjele, a potom i žestoke i bolne padove, koje su najviše osjetili zaposleni, ali i korisnici mreže.

Od tada, gasio je profile, pijretio da će da uvede tarifu za verifikovane naloge, najavljivao da će da se povuče, podijelio gomilu otkaza, uklonio upozorenja na liniju za prevenciju samoubistva, promijenio broj tvitova koje korisnik može da pregleda… Ukratko, „stao na žulj“ milionima, ali jedno je sigurno – na njega gotovo niko nije ravnodušan.

Sana Marin

A sada malo žene, i to u pozitivnijem svijetlu. Ona je mnogima trn u oku, ali ipak većem broju ljudi vječita inspiracija. Sana Marin postala je 2019. godine najmlađa premijerka Finske, ali i čitave Evrope. Sada ima 37 godina i drži lekciju liderima širom svijeta. Njena pojava odmah je bila interesantna, kako medijima, tako i ljudima koji su sa nestrpljenjem pratili svaki njen potez. A kako i ne bi. Ona je mlada političarka koja se nekoliko puta kandidovala za najviše državne funkcije, ali je dosta i gubila. Odustala nije nikada, pa je tako na kraju i postigla svoj cilj.

Postala je najmlađa premijerka i formirala vladu koju većinski čine žene. Pored toga što je mlada, moderna, hrabra i interesantna, pokazala je izuzetne liderske sposobnosti. Ove godine preživjela je kritike zbog toga što u slobodno vrijeme izlazi sa prijateljima i provodi se, ali i što snimci tog provoda završavaju na društvenim mrežama. Kao što tradicija nalaže, ona kao majka i supruga ne bi smjela da se izlaže takvim stvarima. Međutim, sa pokojom suzom u očima, postavila je kritičare na svoje mjesto i krenula odvažno naprijed – u NATO.

Ostaće zapamćena kao premijerka koja je prekinula tradiciju vojne neutralnosti Finske i upravo ove godine potpisala zahtjev za članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi. Ostalo će jednog dana biti istorija.

Žene i muškarci Irana

Kad smo kod žena i hrabrosti – Iran! Iako pred sam kraj godine, hrabri demonstranti u Iranu održali su lekciju za pamćenje. Sve je i počelo od hrabrih djevojaka. Zvale su se Mahsa Amini i Hadis Nadžafi. Imale su 22 i 20 godina. Jedna je ubijena u pritvoru moralne policije, u kom je završila zbog nepravilnog nošenja hidžaba. Mahsa je nasmrt prebijena, da bi ista policija kasnije tvrdila da je preminula zbog prethodnih srčanih problema. Njeno ubistvo pokrenulo je revoluciju koja je Iranu i te kako bila potreba. Talasi demonstracija pogodili su zemlju, u kojoj su žene, ali i muškarci, tražili ukidanje moralne policije i veća prava za Iranke.

Na jednom od tih protesta ubijena je Hadis. Na posljednjem snimku ove djevojke koji su zabilježili njeni prijatelji vidi se kako vezuje kosu i kreće u borbu. Nekoliko trenutaka kasnije, izrešetana je sa šest metaka od strane policije. Njeno krvavo tijelo postalo je novi simbol borbe, koja je, nažalost, odnijela još života.

Ubijeno je na desetine ljudi, još više njih je završilo u pritvoru, neki su čak osuđeni na smrtnu kaznu zbog sukoba sa službama bezbjednosti Irana. Međutim, pred sam kraj ove sumorne godine, stigle su vijesti koje bude nadu.

Iran će ukinuti ozloglašenu moralnu policiju i to je znak koji obećava da je promjena ipak moguća.

Kraljica Elizabeta

Za sam kraj, ona koja je vidjela i preživjela sve – od Prvog svjetskog rata do najvećeg rata na tlu Evrope 2022. godine. Britanska kraljica Elizabeta spokojno je preminula 8. septembra ove godine, u zamku Balmoral koji je voljela više od brojnih rezidencija najpoznatije porodice svijeta.

Mogli ste da je volite, ili ne volite, ali ako govorimo o ženama koje su krojile i promijenile istoriju, njeno stoji uz Margaret Tačer sa kojom je imala buran, ali iznad svega pravičan odnos.

Monarh Ujedinjenog Kraljevstva postala je sa 26 godina, nakon prerane smrti njenog oca Džordža, ali je zapravo Elizabetin stric figura koja je najviše doprinijela njenoj sudbini. Tadašnji kralj Edvard odlučio je da abdicira jer njegova porodica nije odobravala brak sa Volis Simpson, razvedenom Amerikankom u koju se smrtno zaljubio britanski monarh. Nakon njega, nevoljno, ali poštujući tradiciju, na tron je stupio njegov mlađi brat Albert koji je nakon krunisanja uzeo ime Džordž Šesti.

Njegova ćerka Elizabeta postaće najdugovječniji britanski, a drugi najdugovječniji evropski vladar. U životu je prošla sve i gubila mnogo – preživjela je smrt oca, Vinstona Čerčila, majke, sestre, princeze Dajane, naposlijetku i muža. Ali jedno je za popularnu Lilibet bilo iznad svega – služba narodu.