Ruska centralna banka je danas naglo podigla referentnu kamatnu stopu, sa 9,5 na 20 odsto, u očajničkom pokušaju da ojača valutu i spriječi masovno podizanje novca iz banaka.
Taj potez je uslijedio poslije jučerašnje odluke Zapada da zamrzne ruske devizne rezerve, koja bi mogla da ima razorne posljedice po finansijsku stabilnost Rusije.
Za sada je nejasno koliki će udio ruskih deviznih rezervi od 640 milijardi dolara, od kojih se dio nalazi van Rusije, biti paralizovan tom odlukom Zapada. Evropski zvaničnici navode da će najmanje polovina ruskih deviznih rezervi biti pogođena.
Građani Rusije se sada suočavaju i sa mogućnošću rasta cijena i otežanih putovanja u inostranstvo koja će poskupjeti zbog pada vrijednosti rublje.
Oštra devalvacija rublje značila bi pad životnog standarda za prosječnog građanina Rusije, navode ekonomisti i analitičari.
Rusi se i dalje oslanjaju na obiman uvoz, a cijene tih artikala vjerovatno će naglo skočiti.
Narednih nedjelja su moguća i dublja ekonomska previranja ako skok cijena i problemi u lancima snabdijevanja dovedu do zatvaranja ruskih fabrika zbog manje tražnje.
Ruska vlada će morati da podrži banke i ekonomske sektore koji se nalaze u problemu, ali će bez pristupa valutama kao što su američki dolar i euro možda morati da štampa veće količine rublje. Taj potez bi brzo mogao da dovede do hiperinflacije.
Preporučeno
Pad rublje je podsjetio na ranije krize ruske valute. Rublja je izgubila veliki dio vrijednosti početkom 1990-ih, nakon raspada Sovjetskog Saveza, zbog čega je vlada 1997. izbrisala posljednje tri nule sa novčanica rublje. Pad je nastavljen poslije finansijske krize 1998. godine, kada su mnogi izgubili ušteđevinu. Još jedan pad rublje uslijedio je 2014. godine, zbog pada cijena nafte i sankcija uvedenih Rusiji zbog pripajanja ukrajinskog poluostrva Krim.
Video