Odluka carigradske Patrijaršije o sudbini “ukrajinske crkve” ne iščekuje se samo u Rusiji. Patrijarh srpski Irinej uputio je pismo patrijarhu carigradskom Vartolomeju u kome ukazuje na odluke koje mogu biti opasne po jedinstvo pravoslavlja u svijetu, piše Blic.rs.

Arhijerejski Sabor carigradske Patrijaršije – Sinaksa trebalo je da se završi prije dva dana, ali je potrajao duže nego što je planirano. Razlog je očigledan – priznati ili ne ukrajinsku crkvu. Osim pitanja – da li će nepriznata crkva u Ukrajini, koju i ne samo Moskovska patrijaršija smatra raskolničkom, ipak dobiti autokefalnost – na zvaničnom dnevnom redu su i tačke koje se direktno tiču i Srpske pravoslavne crkve.

Pred arhijerejima Carigradske patrijaršije je razmatranje takozvane makedonske crkve. Iako pitanje nepriznate makedonske crkve ne prati i politički angažman velikih sila, kao što je slučaj po pitanju crkve u Ukrajini, kada je riječ o Pravoslavlju, ovo pitanje nije ništa manje bitno. Nepriznata makedonska crkva na Saboru carigradske Patrijaršije pojavljuje se u dvije tačke dnevnog reda – “Istorijsko istraživanje Crkve Ohrida u odnosu na novi identitet” i “Kanonska i eklisiološka obnova Skopske crkve”. Ovog puta, kada je riječ o nepriznatoj crkvi u Skoplju, na carigradskom Saboru izostao je do sada korišćen termin – raskolnici.

Poglavar Srpske crkve Irinej uputio je pismo carigradskom patrijarhu Vartolomeju. Često kritikovana u domaćoj javnosti, Srpska crkva je, međutim, na međunarodnoj sceni uvažavana, u posljednjoj deceniji povlačila je vrlo odgovorne poteze i dobro diplomatski “igrala” na relaciji velikih i u latentnom sukobu Moskve i Carigrada, piše Blic.

SPC se nije otvoreno i neargumentovano stavila ni na jednu stranu. Suština patrijarhove poruke carigradskom patrijarhu je ukazivanje na opasnost od uvođenja principa davanja autokefalnosti novonastalim državama, odnosno nacijama. Ovakav princip, kako je na više od deset stranica obrazložio poglavar SPC, direktno može narušiti jedinstvo Pravoslavne crkve. U pismu koje je patrijarh poslao prije početka sabora u Carigradu, navodi se i bojazan primjene istog principa na raskolničku makedonsku crkvu. Patrijarh srpski se usprotivio stvaranju uslova da praktično svaka novonastala država može tražiti svoju crkvu, a davanje autokefalnosti na ovaj način je kršenje kanonskih i istorijskih prava Crkve.

Činjenica je da se Sabor u Carigradu prati u Makedoniji, ali je povampirio i duhove u Crnoj Gori, iako i nije čak ni na dnevnom redu. O tome kako se odluke u Carigradu mogu odraziti na prostore SPC, jerej stavrofor dr Velibor Džomić, koji je stručnjak za crkveno pravo, u izjavi za “Blic” kaže:

– Zagovornici takozvane autokefalije u Crnoj Gori ovih dana revnosno prate aktivnosti carigradske Patrijaršije po pitanju priznavanja autokefalije raskolniku Filaretu (Demisenku) i takozvanoj kijevskoj patrijaršiji. Oni u ovom jednom velikom i važnom unutrašnjem pitanju Crkve smatraju da se i njima treba dodijeliti autokefalija od Vaseljenske patrijaršije. To je, naravno, nemoguće – poručuje Džomić i dodaje:

– Kod mnogih u Crkvi postoji bojazan da će se jednostranim odlukama carigradske Patrijaršije o autokefalnosti koja, međutim, neće biti svepravoslavno potvrđena mogu izazvati do sada neviđeni potresi među autokefalnim crkvama u Pravoslavnoj crkvi. Upravo zbog toga zabrinutost je ogromna, a posljedice katastrofalne – ističe Džomić.