Video
On poručuje da EU ne odustaje od razgovora, ali upozorava da se mora razjasniti da li je Srbija i dalje strateški opredijeljena za članstvo u Uniji.
Komentarišući odnos političkog vrha Srbije prema članovima misije Evropskog parlamenta Picula kaže kako niko nema da bude uvrijeđen ili iznenađen jer je njena posjeta zakazana unaprijed.
“Za misiju EP se zna već dugo, ona je bila dio i rezolucije od prije nekoliko mjeseci. Uredno je najavljena diplomatskom predstavništvu Republike Srbije u Briselu. To smo proslijedili našoj delegaciju u Beogradu, da pripremi program i ponudi termine za razgovor svima koji su sada relevantni i koji odlučuju, ne samo o stanju u Srbiji, već i o pregovorima o članstvu Srbije u EU”, kazao je Picula, koji je i jedan od članova misije EP koja krajem januara dolazi u Beograd.
Odbijanje političkog vrha da se sretne sa predstavnicima misije EP ne predstavlja novinu, ocjenjuje Picula i podsjeća na odluku predsjednika Vučića da ne prisustvuje samitu EU za Zapadni Balkan, a koji se, kako kaže sagovornik N1, ticao evropske perspektive Srbije.
“Ja ne znam koji to sagovornici iz EU uopšte odgovaraju političkom vrhu Srbije. Oni ne žele stalnog izvjestioca EP za Srbiju, sada ne žele ni cijelu delegaciju EP, a ne žele čak ni svoje stranačke partnere iz Evropske narodne stranke (EPP) koji su dio naše delegacije”, kaže Tonino Picula za N1.
Izvjestilac EP postavlja i pitanje kako vlast u Srbiji namjerava da održi dijalog o putu Srbije ka EU, kada stalno odbijaju da ukrste stavove sa ljudima koji će odlučivati o ratifikaciji pristupnog sporazuma Srbije u EU.
Komentarišući objavu Vučića da je obavio telefonski razgovor sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, u kome su se dotakli teme nastavka puta Srbije ka EU, Picula kaže kako mu je drago što je do tog razgovora došlo.
“Hajde bar neko da je razgovarao sa predsjednikom Srbije. Međutim, za napredak Srbije ka članstvu EU treba razgovarati sa puno više ljudi koji obavljaju razne dužnosti”, smatra on.
On napominje da Evropska unija ima 27 članica, te da je za ulazak neke zemlje u uniju potrebno obaviti razgovore sa predstavnicima svih tih država.
Picula podsjeća kako je posao članova misije EP da pomognu Srbiji da savlada probleme sa kojima se nosi, ali napominje i kako je potrebno da predstavnici vlasti otvoreno priznaju “ukoliko je došlo do promjena u strateškoj orijentaciji Srbije”.
“Da je moguć i hod unazad, a ne samo stagnacija govori i primjer Gruzije koja je takođe imala perspektivu da napreduje na svom EU putu, međutim vlast u Gruziji je donijela odluku da ona potpuno zaustavlja evropske integracije, jer se naprosto ne slaže sa strateškom orijentacijom EU. To je bez presedana, da je jedna zemlja koja je imala šansu od nje odustala. Što se tiče Srbije, vlast se još određuje da se interesuje za članstvo. Tu razliku između rečenog i stvarnog treba ustanoviti dijalogom. Mi od dijaloga ne odustajemo, za razliku od političkog vrha Srbije”, ocjenjuje Picula.
Odgovarajući na pitanje šta će biti mjera uspjeha posjete misije EP, sagovornik N1 kaže kako će to vrijeme pokazati, ali da će ostati zabilježeno kako su europarlamentarci pokazali želju i volju da se put Srbije odblokira.
“Ja nisam izvjestilac za predsjednika Republike ili za predsjednicu Skupštine, ja sam izvjestilac za Srbiju. Mi nastojimo da proširimo krug sagovornika i da čujemo njihova mišljenja. Naravno, ne moramo se oko svega složiti, ali moramo se međusobno čuti”, objašnjava Picula.
Picula objašnjava kako su članovi delegacije EP kvalifikovani stručnjaci čiji je posao da se brinu o stanju pregovora i demokratiji unutar neke zemlje koja je u pregovorima za pristup EU.
“Naš posao je da dođemo u Srbiju i uvjerimo se koliko ona poštuje standarde na koje se obavezala svojom kandidaturom, jer se ne može desiti obrnuto da ona ili vlast u Srbiji nameću svoje kriterijume EU”, ocjenjuje Picula.
Napominje kako je cilj misije da odblokira put Srbije ka EU, ali ne i da popravlja vlast unutar nje.
“O vlasti u Srbiji mogu odlučivati isključivo građani Srbije na izborima, kako se to radi u demokratijama. Ali o EU putu – uspjehu ili neuspjehu Republike Srbije ne odlučuje se u Srbiji, nego to odlučuju institucije EU i države članice”, kazao je Picula.
Picula napominje da su članovi delegacije svjesni da kriza u Srbiji traje dugo, ali da je njihov zadatak da vide u kakvom stanju se ona nalazi na početku 2026. godine, te da bi bilo “pogodno da se nađe izlazak iz te krize”.
“Izbori najpoželjniji način da se formira nova većina”
“Budući da protesti traju jako dugo, to samo znači da institucije, u kojima je trebalo riješiti različite političke nesuglasice i ozbiljni konflikti, da one ne funkcionišu. Da funkcionišu vjerovatno ne bi bilo povoda za građanske proteste”, ocjenjuje Picula.
Podsjeća i kako je EP bio medijator u zemljama koje su se u prošlosti našle u unutrašnjim blokadama, kao što je to bio slučaj u Sjevernoj Makedoniji prije 10 godina, te ocjenjuje kako bi takvo nešto možda bilo moguće i u Srbiji.
“Mnogo se govori o izborima. Srbija je u posljednjih pet godina vrlo često izlazila na izbore i kada su bili ustavni rokovi, ali i između njih. U posljednje vrijeme se dosta govori o njima, ali nisam siguran koliko su oni realnost u sljedećih pola godine. Ako mene pitate, kao izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, mislim da su izbori u demokratijama najpoželjniji način da se formira neka nova većina i da država ide dalje”, objašnjava Picula.
Picula kaže i kako će se tokom boravka Misije EP u Beogradu članovi delegacije sastati sa predstavnicima vladajuće koalicije, ali i opozicije u Narodnoj skupštini.
“Ono što u programu stoji, nije još potvrđeno, ali će se vjerovatno desiti, jeste sastanak sa potpredsjednicima Narodne skupštine. Nakon što sa njima obavimo razgovor, sastaćemo se sa opozicionim predstavnicima u Skupštini”, objašnjava.
Picula otkriva kako će se najvjerovatnije sastati i sa predstavnicima Ministarstva za evrointegracije, moguće i sa ministrom spoljnih poslova, ali kako kaže, ono što njega lično najviše interesuje jesu sastanci sa predstavnicima medija.
Preporučeno
“Ono što mene lično zanima jeste razgovor sa vašim kolegama, dakle predstavnicima medija. Sa njima je organizovan poseban sastanak. Nakon njih predstavnici civilnog društva, predstavnici akademije iliti ljudi koji dolaze sa univerziteta i naravno da ćemo razgovarati sa određenim brojem akreditovanih ambasadora država članica EU”, zaključuje izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
