Premijer Poljske Mateuš Moravjecki izjavio je da je nedopustivo optuživati Poljake za “tuđe ratne zločine”.

Tim prije, dodao je on, jer su Poljaci, zajedno sa Srbima, Grcima i Jevrejima, bili jedini narod u okupiranoj Evropi koji nije sarađivao sa Hitlerovim fašistima.

“Poljska, imajući u vidu svoju istoriju, ne može da bude optuživana za tuđe zločine. Ne mogu se miješati dželati sa žrtvama”, kazao je Moravjecki.

On je to rekao povodom spora Poljske sa Izraelom i SAD oko novog paragrafa u poljskom Zakonu o Institutu pamćenja naroda kojim se s tri godine zatvora prijeti za svako pripisivanje poljskoj državi i narodu ratnih zločina ili saučesništva u Holokaustu.

Moravjecki je u intervjuu poljskoj agenciji PAP naglasio da tokom Drugog svjetskog rata Poljska kao država, njen pokret otpora i vlada u egzilu u Londonu, nisu sarađivali sa nacistima.

“Nije bilo poljskih logora smrti, nije bilo poljskog Gestapoa, nije bilo poljskih gasnih komora. Poljski narod i poljska država nisu sarađivali s nacistima, već je bilo upravo suprotno: zajedno s jevrejskim narodom, Srbima i Grcima, jedini nisu bili kolaboranti Njemačke. Jevreji su najteže pogođeni, ali i Poljaci su pretrpjeli nezamislive nepravde”, kazao je Moravjecki.

Izmjenom Zakona o Institutu pamćenja naroda vladajući konzervativci iz stranke Pravo i pravda žele da zaštite ugled Poljske i Poljaka pred optužbama da su bili Hitlerovi saučesnici u Holokaustu, zbog zločina pojedinih Poljaka nad Jevrejima i pogroma, čega je bilo i posle rata, 1946. godine, u gradu Kjelce.

Međutim, Izrael, SAD i jevrejske organizacije protumačili su izmjenu tog poljskog zakona kao pokušaj da se spriječe svjedočenja preživjelih iz Holokausta da su se, krijući se od nacista, podjednako plašili i susjeda Poljaka da ih ne opljačkaju, ne izruče Njemcima ili da ih sami ne ubiju.

Kritičari iz Izraela i SAD kažu i da Poljska pokušava da prijetnjama zatvorom stvori vještački mit poljskog naroda da je uvijek bio žrtva, a nikad dželat, i da je Jevrejima samo pomagao.

Predsjednik Andžej Duda je potpisao zakon, ali ga je odmah uputio Ustavnom sudu da provjeri da li izmjene guše slobodu govora i pravo novinara, recimo da pišu o tim zločinima nekih Poljaka nad Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata i da li je eventualno potrebno da se paragraf o tome precizira, prenosi Beta.