Vlada Japana je prošle sedmice potvrdila da će japanske kompanije ubuduće moći da prodaju vojnu opremu u 17 zemalja sa kojima Japan ima sporazume o vojnoj saradnji, čime se poništava politika koja datira još iz 1967. godine, piše Dojče Vele DW.

Administracija premijerke Sanae Takaiči ovu odluku predstavlja kao način da se osigura jzemlje – kroz pomoć partnerskim državama.

„Rastu očekivanja kada je riječ o japanskoj odbrambenoj opremi“, rekla je Takaiči novinarima u Tokiju.

„Transferi opreme koji odgovaraju potrebama zemalja sličnog opredjeljenja doprineće jačanju njihovih odbrambenih sposobnosti.“

Ova promjena politike vjerovatno će imati dugoročne geopolitičke posljedice na zapadni Pacifik. Neki strahuju da bi ovaj potez mogao da dovede region na ivicu oružanih sukoba.

Filipini i Australija kao prve zemlje sa ugovorima

Australija i Filipini biće prve saveznice koje će imati koristi od ove promjene japanske politike, a najava je potvrdila velike ugovore koji su planirani već nekoliko mjeseci.

Japan je sa Australijom potpisao sporazum vredan 6,5 milijardi dolara (5,5 milijardi eura) o isporuci 11 unaprijeđenih verzija fregata klase „Mogami“, koje se već nalaze u sastavu Japanskih pomorskih snaga. Prva tri ratna broda biće izgrađena u Japanu i isporučena do 2030. godine, dok će preostali biti građeni u australijskim brodogradilištima.

Prema izvještajima, Indonezija je zainteresovana za nabavku podmornica klase „Ojašio“, dok Filipini razmatraju kupovinu eskortnih razarača klase „Abukuma“, koji se postepeno povlače iz upotrebe u Japanu.

To bi značajno ojačalo sposobnosti filipinske mornarice u suočavanju sa kineskim pomorskim snagama koje su zauzele atole i grebene u Južnom kineskom moru, na koje Manila polaže pravo.

Japan takođe sarađuje sa Velikom Britanijom i Italijom na stelt lovcu šeste generacije u okviru Globalnog borbenog vazdušnog programa (GCAP) i razvija presretač klizajuće faze (GPI) sa SAD za borbu protiv hipersoničnih raketa.

Japan zabrinut za svoju bezbjednost zbog Kine i Sjeverne Koreje

Kako navode analitičari, iza ove odluke stoji više razloga, ali svi se svode na potrebu Japana da učini više za svoju bezbjednost.

„S obzirom na teško bezbjednosno okruženje – prije svega Kinu i Sjevernu Koreju – Japan mora da doprinese očuvanju ravnoteže snaga u ovom dijelu svijeta“, rekao je Masajuki Masuda, sa Nacionalnog instituta za odbrambene studije u Tokiju.

„Kineska mornarica je proširila svoje operacije na srednji Pacifik, a ključni dio japanske strategije nacionalne bezbjednosti mora da bude odvraćanje. Vidimo da raste i izazov iz Sjeverne Koreje, jer tamošnji režim testira nove interkontinentalne balističke rakete većeg dometa i nosivosti, čime se otvara novi nivo eskalacije“, rekao je Masuda za DW.

„Japan intenzivno pokušava da diplomatijom stvori stabilno okruženje u regionu, ali to mora biti potkrijepljeno sposobnošću odvraćanja. Jedan od načina za to jeste isporuka najkvalitetnijih sistema naoružanja našim partnerima, poput Filipina i Australije“, rekao je Masuda za DW.

Nastavak politike Šinzo Abea

Margarita Estevez Abe, stručnjak za Japan sa Maksvel škole Univerziteta u Sirakuzi, navela je da je odluka premijerke Takaiči vođena nizom faktora, uključujući i neke koji mogu biti čak značajniji od samoodbrane.

„Politička želja“ za izvozom japanskog oružja, kako kaže, prethodi Takaiči i vodi poreklo još od njenog mentora, Šinza Abea, koji je 2014. godine ublažio strogu zabranu izvoza oružja iz 1967. kako bi dozvolio prodaju nesmrtonosne opreme, poput one za nadzor, transport, spasavanje i razminiranje, dok je smrtonosno oružje tada i dalje bilo zabranjeno.

„Vrijeme donošenja odluke premijerke Takaiči određeno je dvijema stvarima“, rekla je Estevez Abe.

„Prvo, SAD vrše pritisak na sve saveznike da povećaju izdvajanja za odbranu. Umjesto da se ta dodatna sredstva troše na kupovinu američkog oružja, Takaiči hoće da ih iskoristi kao dio industrijske politike. A Japan ne može da izgradi održivu odbrambenu industriju bez izvoza.“

„Drugo, Takaiči hoće da izmijeni Ustav kako bi uklonila Član 9. takozvanu mirovnu klauzulu“, dodala je ona. Ovaj član, koji je na snazi od 1947. godine, nalaže da se Japan trajno odriče rata kao suverenog prava nacije i zabranjuje posjedovanje vojnih snaga sa potencijalom za napad.

„Što svijet postaje nestabilniji, to će joj biti lakše da opravda tu promjenu. Njena odluka da raskine sa statusom kvo dieo je šireg političkog plana.“

Partneri i rivali – reakcije SAD, Francuske i Kine

Odluka Japana da ukine dugogodišnju zabranu prodaje smrtonosnog oružja u inostranstvu naišla je na odobravanje saveznika, ali i na oštre kritike regionalnih rivala.

Američki ambasador u Japanu Džordž Glas je na društvenoj mreži X ocijenio ovaj potez kao „istorijski korak“ koji će doprinijeti jačanju odbrambenih sposobnosti među saveznicima.

Francuska je takođe pozdravila odluku Japana, a portparol Ministarstva spoljnih poslova rekao je novinarima da će ona „doprinijeti bezbjednosti ljudi i očuvanju suvereniteta u Evropi i indo-pacifičkom regionu“.

S druge strane, zvaničnik kineskog Ministarstva spoljnih poslova naveo je da „nedavni opasni potezi Japana u vojnoj i bezbjednosnoj sferi dovode u pitanje njegovu samoproglašenu ‘posvećenost miru’ i ‘isključivo odbrambeno orijentisane’ politike“.

„Ovu dinamiku je pokrenuo Tramp“

Estevez Abe odbacuje te tvrdnje.

„To je ista optužba koju Peking već dugo upućuje ‘jastrebovskim’ premijerima Liberalno-demokratske partije“, rekla je ona, dodajući da će promjena japanske politike učvrstiti postojeće veze i pomoći Tokiju da gradi nova savezništva, u trenutku kada raste zabrinutost zbog posvećenosti Vašingtona svojim partnerima.

„Sjedinjene Države su pokrenule ovu dinamiku“, rekla je ona.

Američki predsednik Donald Tramp „otuđio je toliko američkih saveznika da, kako kaže kanadski premijer Mark Karni, ‘srednje sile’ aktivno rade na smanjenju zavisnosti od Vašingtona“.

„Manje oslanjanje na američko naoružanje svakako je dio tog procesa“, zaključila je Estevez Abe.