Video
U jednom od najznačajnijih slučajeva koji su se posljednjih godina našli pred sudom po ubrzanom postupku, većina sudija blokirala je proceduru koja bi američkoj Poštanskoj službi (USPS) dala dosad neviđeno ovlašćenje da zadrži potencijalno milione glasačkih listića koji se šalju poštom. Čak su i pojedini republikanski izborni zvaničnici upozorili da bi taj prijedlog mogao dovesti do haosa i masovnog uskraćivanja biračkog prava.
Sud je naveo da je „malo vjerovatno da će administracija uspjeti sa svojim pravnim osporavanjem“, ali u svom rješenju od svega tri rečenice, koje nije potpisao nijedan sudija, nije ponudio gotovo nikakvo obrazloženje. Konzervativne sudije Semjuel Alito i Klarens Tomas izrazili su protivljenje odluci.
Odluka predstavlja značajan poraz za predsjednika, koji se godinama oštro protivio glasanju putem pošte, iznoseći netačne tvrdnje o raširenim izbornim prevarama, iako i sam nastavlja da glasa putem pošte.
Administracija je svoj predlog predstavljala kao “skromnu“ promenu poštanskih propisa, čiji je cilj zaštita od navodne izborne prevare.
Trampovi kritičari, međutim, potez su opisivali kao protivustavno prisvajanje ovlašćenja za koje američka Poštanska služba (USPS) čak nije bila u potpunosti spremna da ga sprovede.
Sudija Bret Kavano, koji pripada konzervativnom krilu suda, napisao je izdvojeno saglasno mišljenje u kojem je objasnio da smatra da bi predlog mogao biti u okviru ovlašćenja američke Poštanske službe, ali da “državni i lokalni izborni zvaničnici nemaju dovoljno vremena da na razuman način sprovedu ovo pravilo pre izbora”.
To je djelovalo kao priznanje značaja brojnih podnesaka državnih i lokalnih izbornih zvaničnika, koji su tvrdili da u ovoj fazi izbornog procesa jednostavno nema dovoljno vremena za sprovođenje predsjednikove naredbe. Međutim, istovremeno je nagovijestilo da bi Kavano, zajedno sa Alitom i Tomasom, mogao biti otvoren za Trampov pokušaj da se ove promjene uvedu na nekim budućim izborima.
U svom protivnom mišljenju, Alito je naveo da ne smatra da su praktični problemi sprovođenja ovog pravila, na koje su ukazivali brojni izborni zvaničnici, dovoljni da države i organizacije za zaštitu biračkih prava koje su osporile pravilo dobiju spor.
„Vlada ima snažan interes da sprovede ovo pravilo, a njegova primjena će takođe povećati vidljivost federalnih glasačkih pošiljki kako bi se izborne prevare mogle bolje otkrivati“, napisao je Alito.
„Na drugoj strani vage, države tužioci pozivaju se na praktične posljedice sprovođenja pravila neposredno pred izbore za Kongres na polovini predsjedničkog mandata. Taj problem shvatam veoma ozbiljno, ali on nije dovoljan da me ubijedi da odbijem zahtjev“.
„Malo je vjerovatno da će taj očajnički posljednji pokušaj ovdje biti uspješno izveden“, napisao je Alito. „Poštanska služba ima široka ovlašćenja da reguliše poštanski saobraćaj.“
Podnijeta je prošle nedjelje, ova veoma značajna žalba u hitnom postupku bila je treći put da se Trampova administracija zbog ove politike hitno obratila Vrhovnom sudu.
Krajem avgusta, sud je dozvolio predsjedniku da nastavi sa sprovođenjem ove politike, ali iz tehničkih razloga koji su se odnosili na vrijeme podnošenja tužbe kojom je ta politika osporena. Nekoliko dana kasnije, niži savezni sud blokirao je stupanje tih promjena na snagu.
Prema Ustavu, procedure glasanja određuju savezne države i Kongres, a ne Bijela kuća niti Poštanska služba.
Predsjednikova naredba zahtijevala je od saveznih država da Poštanskoj službi SAD dostave spiskove birača koji imaju pravo glasa. Agenciji bi bilo zabranjeno da dostavlja glasačke listiće koje su države poslale osobama koje se ne nalaze na tim spiskovima.
Naredba je takođe zahtevala da države koriste bar-kodove za praćenje na kovertama sa glasačkim listićima. Pored toga, njome je „prioritetno“ predviđeno krivično gonjenje na saveznom nivou državnih izbornih zvaničnika koji šalju ili primaju glasačke listiće namenjene nedržavljanima ili drugim osobama koje nemaju pravo glasa.
Dok je Vrhovni sud razmatrao pravna pitanja, uzbunjivač iz Poštanske službe izašao je u javnost sa nizom ozbiljnih upozorenja. U njegovom izveštaju jasno je navedeno da, u slučaju problema sa bar-kodom na koverti, ne bi bio zadržan samo jedan glasački listić, već bi zvaničnici odbili da dostave čitavu pošiljku kojoj je ta koverta pripadala.
Uzbunjivač je takođe opisao užurbani proces uspostavljanja sistema za razmenu podataka putem interneta, za koji je tvrdio da bi mogao da učini ovaj složeni plan još podložnijim potencijalnom masovnom uskraćivanju biračkog prava.
Tramp godinama promoviše teorije zavere o glasanju putem pošte kako bi diskreditovao predsedničke izbore 2020. godine, koje je izgubio. Međutim, nepravilnosti u glasanju i dalje su izuzetno retke, a administracija nikada nije pružila dokaze o raširenoj izbornoj prevari u razmerama koje bi mogle da utiču na ishod izbora 2020. godine, niti bilo kojih drugih izbora.
Više saveznih sudova odbacilo je ovaj predlog. Tokom vikenda, savezni okružni sudija Karl Nikols, koga je Tramp imenovao u Vašingtonu, postao je poslednji sudija koji je blokirao primenu pravila američke Poštanske službe (USPS) na predstojećim izborima za Kongres na polovini predsedničkog mandata.
Naredba je takođe zahtijevala da države koriste bar-kodove za praćenje na kovertama sa glasačkim listićima. Pored toga, njome je „prioritetno“ predviđeno krivično gonjenje na saveznom nivou državnih izbornih zvaničnika koji šalju ili primaju glasačke listiće namijenjene nedržavljanima ili drugim osobama koje nemaju pravo glasa.
Dok je Vrhovni sud razmatrao pravna pitanja, uzbunjivač iz Poštanske službe izašao je u javnost sa nizom ozbiljnih upozorenja. U njegovom izvještaju jasno je navedeno da, u slučaju problema sa bar-kodom na koverti, ne bi bio zadržan samo jedan glasački listić, već bi zvaničnici odbili da dostave čitavu pošiljku kojoj je ta koverta pripadala.
Uzbunjivač je takođe opisao užurbani proces uspostavljanja sistema za razmjenu podataka putem interneta, za koji je tvrdio da bi mogao da učini ovaj složeni plan još podložnijim potencijalnom masovnom uskraćivanju biračkog prava.
Tramp godinama promoviše teorije zavjere o glasanju putem pošte kako bi diskreditovao predsjedničke izbore 2020. godine, koje je izgubio. Međutim, nepravilnosti u glasanju i dalje su izuzetno rijetke, a administracija nikada nije pružila dokaze o raširenoj izbornoj prevari u razmjerama koje bi mogle da utiču na ishod izbora 2020. godine, niti bilo kojih drugih izbora.
Preporučeno
Više saveznih sudova odbacilo je ovaj prijedlog. Tokom vikenda, savezni okružni sudija Karl Nikols, koga je Tramp imenovao u Vašingtonu, postao je posljednji sudija koji je blokirao primjenu pravila američke Poštanske službe (USPS) na predstojećim izborima za Kongres na polovini predsjedničkog mandata.
