Video
Vladimir Putin sa 65 godina po četvrti put biće inaugurisan kao predsjednik. Autoritet je potvrdio na putu od agenta KBG-a do svjetskog lidera.
Preporučeno
Sa izbora kao apsolutni pobjednik izašao je ućutkujući opozciju, ponovo uspostavljajući izgubljenu moć Moskve na međunarodnom planu i gradeći mačo imidž, piše AFP.
Njegovim dolaskom na vlast prije 18 godina Kremlj je ponovo preuzeo kontrolu nad društvom poslije decenije bez zakona ali relativno slobodne po raspadu SSSR-a.
Mačo imidž dio je njegove karijere: sa crnim pojasom u džudou, fotografijama gdje go do pojasa jaše konja u sibirskoj divljini i bori se sa tigrovima… Rođen u radničkoj klasi u današnjem Sankt Peterburgu, očeličio se odrastajući u opasnom kraju.
“Ulice Lenjingrada su me naučile jedno: borba je neizbježna i moraš da udariš prvi”, rekao je 2015. godine.
Dječački san ispunio je pridružvanjem KGB-u, a politčka karijera krenula mu je uzlaznom putanjom u Sankt Peterburgu uz mentora Anatolija Sobčaka.
Boreći se sa problemima sa zdravljem i pićem, u avgustu 1999. godine, tadašnji predsjednik Boris Jeljcin je imenovao Putina za premijera. Popularnost mu je naglo mu skočila kada je nadgledao pokretanje drugog rata protiv pobunjenika u Čečeniji.
Kada je Jeljcin dramatično podnio ostavku u novogodišnjoj noći 1999. godine, Putin je preuzeo mjesto predsjednika.
U skladu sa ustavom, kada je Putin završio svoj drugi mandat 2008. godine, predao je vlast štićeniku Dmitriju Medvedevu i preselio se na mjesto premijera. Naravno, malo ko nije znao ko stvarno upravlja državom.
Uprkos masovnim uličnim protestima 2012. godine vratio se na mjesto predsjednika. Iako su se demonstracije utišane nakon policijske intervencije, niz nereda podstakao je nove mjere za iskorjenjivanje disidenata.
Imao je posla sa tri predsjednika SAD-a, a Moskvu je gurnuo u novo rivalstvo sa Zapadom, izvlačenjem Krima iz Ukrajine i pokretanjem ključne intervencije u Siriji.
Pristalice ga gledaju kao spasitelja koji je povratio ponos i tradicionalne vrijednosti poniženom narodu. Međutim, za protivnike, on udaljava domovinu od demokratije, pomaže novoj eliti bivših pripadnika tajne policije da preuzmu državu i podstiče nacionalizam u nastojanju da obnovi izgubljenu imperiju Moskve.
Kada su gomile u Ukrajini izbacile lidera proruskog lidera Viktora Janukoviča u februaru 2014. godine, Kremlj se suočio sa gubitkom svoje dominacije nad ključnim susjedom.
Putin je u roku od nekoliko dana naložio specijalnim jedinicama da strateški zauzmu Krim i, nakon referenduma odbijenog na međunarodnom nivou, u martu 2014. godine potpisao je aneks.
Prekrajanje ruske granice izazvalo je najgori sukob sa Zapadom od Hladnog rata i izazvao talas nacionalizma kod kuće što je povećalo popularnost Putina.
Ubrzo je Kremlj optužen za organizovanje pobune u istočnoj Ukrajini koja se pretvorila u ogroman sukob u kom je izgubljeno više od 10.000 života.
Uprkos sankcijama koje su gurnule ekonomiju u recesiju, pokrenuo je bombardovanje u Siriji kako bi podržao lidera Bašara al Asada 2015. godine.
Putin je tada optužen da širi svoje “pipke” mnogo dalje, a Moskvin stari neprijatelj, Sjedinjene Države, našle su na prekretnici.
Posle šokantne pobjede Donalda Trampa, američka obaveštajna služba optužila je Putina da naredi kampanju hakovanja i uticaja, pomoću koje se Tramp uselio u Bijelu kuću.
“Oni koji izgube uvijek gledaju da krive nekog drugog”, rekao je Putin.
