Video
Sjeverna Koreja je saopštila da obustavlja testove balističkih raketa dugog dometa i planira da zatvori poligone za testiranje nuklearnih bombi.
Preporučeno
Kako su objavili tamošnji mediji, umjesto toga, posvetiće se privrednom rastu i miru.
Ta odluka donijeta je uoči planiranih samita s Južnom Korejom i Sjedinjenim Američkim Državama koje su, poput Japana i Kine, odmah pozdravile tu najavu Pjongjanga.
Sjevernokorejski vođa Kim Džong Un rekao je da zemlji više nisu potrebni nuklearni testovi niti testiranja interkontinentalnih balističkih projektila jer je ispunila svoj cilj razvoja nuklearnog oružja, prenijela je agencija KCNA.
Sjeverna Koreja “stvaraće povoljnu međunarodnu atmosferu” za svoju ekonomiju, “olakšaće bliske kontakte i aktivan dijalog” sa susjednim zemljama i međunarodnom zajednicom, prenosi agencija.
Time je Kim prvi put jasno iznio svoj stav o sjevernokorejskom programu nuklearnog oružja uoči planiranih sastanaka na vrhu s južnokorejskim predsjednikom sljedeći vikend, odnosno s američkim predsjednikom Donaldom Trampom krajem maja ili početkom juna, prenosi Index.hr.
Obećanje o obustavi razvoja nuklearnog oružja, a riječ je o programu koji je započeo njegov deda, a otac nastavio, važan je preokret u politici 34-godišnjeg korejskog lidera, treće generacije komunističke dinastije koji je godinama isticao sigurnost i nuklearni arsenal svoje zemlje slaveći nuklearno oružje kao sastavni dio moći i nasleđa sjevernokorejskog režima.
Zamrzavanje testiranja i obećanje zatvaranja nuklearnog pogona za testiranje ipak ne ispunjava potpuno zahtjev Vašingtona da Pjongjang ukloni svo nuklearno oružje i projektile.
Kim želi da pokaže da misli ozbiljno
Najavom promjene strategije sada, umjesto na skorašnjim planiranim samitima, Kim želi da pokaže da misli ozbiljno prije početka razgovora o denuklearizaciji, smatraju stručnjaci.
“Sjeverni nuklearni pogon DPRK (Demokratske Narodne Republike Koreje, što je puni naziv komunističke države) biće uklonjen kako bi se transparentno garantovala obustava nuklearnih testiranja”, izvijestila je KCNA pošto je Kim održao plenarnu sjednicu Centralnog komiteta Radničke stranke u petak.
Poligon u sjevernom dijelu Sjeverne Koreje jedino je poznato postrojenje za nuklearna testiranja na kojem je bilo izvedeno svih šest podzemnih testova, a to znači i posljednja, najsnažnija detonacija u septembru, piše Rojters.
SAD, Japan i Južna Koreja su države na koje je sjevernokorejski režim usmjeravao svoju ljutnju.
“Očekujemo dokaze da Kim misli ozbiljno pristupiti pregovorima, a najave kao što je ova naslućuju da on jeste ozbiljan i da nastoji svijetu to jasno da da do znanja”, rekao je Dejvid Rajt, kodirektor Globalnog bezbjednosnog programa u Savezu naučnika.
Sjeverna Koreja redovno je govorila da su joj nuklearni i raketni programi potrebni kao sredstvo odvraćanja od američkog neprijateljstva. Testirala je projektile kako bi pokazala da je sposobna pogoditi ciljeve u Sjedinjenim Državama nuklearnom bombom.
Testiranja i zapaljiva retorika između Donalda Trampa i Kima povećala je strahovanja od izbijanja rata sve do novogodišnje poruke u kojoj je Kim pozvao na smanjenje vojnih napetosti. Nakon toga poslao je izaslanstvo svoje zemlje na Zimske olimpijske igre u Južnoj Koreji što je vodilo zatopljenju odnosa s Južnom Korejom.
Stručnjaci i građani Južne Koreje oprezni
Nam Sung Vuk, profesor za sjevernokorejske studije na Univerzitetu Korea u Seulu, smatra “senzacionalnim” upravo to što je Kim lično objavio planove o obustavi nuklearnog programa.
Nam ipak smatra da te izjave otvaraju niz pitanja.
“Još nije jasno znači li to da Sjeverna Koreja neće nastaviti razvoj nuklearnog programa u budućnosti ili će potpuno zatvoriti sva nuklearna postrojenja. I šta će učiniti s postojećim nuklearnim oružjem?”, pita profesor Nam.
Južnokorejski predsjednik u četvrtak je rekao da je Sjeverna Koreja izrazila privrženost “potpunoj denuklearizaciji” Korejskog poluostrva i da za to nije iznijela uslove, a Vašington je oprezan i obećao je nastavak “maksimalnog pritiska” na Pjongjang.
Mnogi američki zvaničnici i stručnjaci sumnjaju u Kimovu iskrenost kad je riječ o denuklearizaciji i smatraju da je nedavni procvat diplomatije pokušaj da iznudi ublažavanje sankcija koje pritiskajuu tu zemlju.
I građani Južne Koreje su oprezni.
“Ne mislim da možemo potpuno da vjerujemo Sjevernoj Koreji jer Sjeverna Koreja nije normalna zemlja”, kaže Kim Han Nuri (23) u Seulu.
Što želi Kim? Ublažavanje sankcija
Savjet bezbjednosti UN-a nametnuo je Sjevernoj Koreji sankcije nakon prvog nuklearnog testa 2006. i tokom protekle decenije proširio ih je novim mjerama uvodeći zabranu izvoza uglja, čelika, plodova mora i tekstila, a istovremeno je ograničio uvoz nafte u Sjevernu Koreju.
Te sankcije ugrozile su politiku simultanog vojnog i ekonomskog razvoja koje je Kim Džong Un obećao kada je preuzeo dužnost 2011. godine.
“Ublažavanje napetosti i saradnja s međunarodnom zajednicom ključna je ako Kim želi ekonomski napredak”, smatra Čong Seng Čang iz Instituta Sejong u Seulu.
Koh Ju Hvan, profesor za sjevernokorejske studije, ne vjeruje da je Pjongjang spreman da se odrekne postojećeg nuklearnog i raketnog arsenala.
“Kim samo poručuje sada, kada je nuklearni razvoj završen, da će uložiti sve napore u izgradnju ekonomije”, kaže Koh.
