Preminuo Kemal Kurspahić, bard bh. novinarstva

Bard bosanskohercegovačkog i svjetskog novinarstva, Kemal Kurspahić, preminuo je danas u Vašingtonu u 75. godini. Tužnu vijest iz Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je njegova porodica.

Kurspahić je preminuo od posljedica moždanog udara kojeg je zadobio nakon lakšeg hirurškog zahvata. 

Kurspahić, jedan od simbola otpora bezumlju nacionalizma i agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i borbe za demokratsku i naprednu zemlju, rođen 1. decembra 1946. u Mrkonjić Gradu.

Osnovnu školu je pohađao u BiH i susjednoj Hrvatskoj, a srednju školu završio u Sanskom Mostu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a novinarstvom se počeo baviti još u srednjoškolskim danima, davne 1962. godine.

Kurspahić je bio je glavni urednik bosanskohercegovačkog dnevnika Oslobođenje, 1988-94. Oslobođenje je u prvoj godini njegovog mandata proglašeno za List godine u Jugoslaviji 1989.

Za svakodnevno izlaženje lista iz atomskog skloništa na prvoj liniji odbrane Sarajeva i održavanje u listu ideje vjerske i nacionalne tolerancije u najtežim ratnim vremenima Oslobođenje je pod Kurspahićevim vodstvom dobilo i neka od najprestižnijih priznanja u svjetskom novinarstvu: List godine u svijetu 1992. (BBC i Grenada TV u Velikoj Britaniji), Nagradu slobode u Skandinaviji; Saharovljevu Nagradu za ljudska prava Evropskog parlamenta; Nagradu Oscar Romero u Teksasu; Nagradu za savjesnost i integritet u novinarstvu Nieman Fondacije na Harvardu; Nagradu za dostignuća u novinarstvu IPS Servisa iz Rima – sve u 1993. – i brojna druga priznanja.

Kemal Kurspahić je i lično dobio prestižne svjetske nagrade:

• Urednik godine u svijetu 1993 (World Press Review – New York);
• Nagrada za hrabrost u novinarstvu 1992 (International Women’s Media Foundation – Washington, DC);
• Nagrada za ljudska prava 1993 (Fondacija Bruno Krajski – Vienna, Austria);
• Heroj borbe za slobodu štampe 2000 (International Press Institute – Vienna, Austria);
• Nagradu Erhard Busek za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi (SEEMO – Vienna, Austria).
• Kurspahić je u akademskoj 1994/95. godini bio Nieman Fellow na Harvard Univerzitetu, a u proljeće 1999. gostujući Clark Fellow na Cornell Univerzitetu. Predavao je i na drugim vodećim američkim univerzitetima i savjetovao mnogobrojne vodeće političare poput predsjednika Bill Clintona i u to doba senatora Joe Bidena, sadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Država.
• Zalagao se za jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, ravnopravnu državu svih njenih građana bez obzira na nacionalnu, vjersku, ili bilo kakvu drugu pripadnost.

U Sjedinjenim Državama je objavio memoarsku knjigu As Long As Sarajevo Exists/ Sve dok Sarajevo postoji (Pamphleteer’s Press, 1997) i Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace (US Institute of Peace Press, 2003).

Ova knjiga je objavljena i u Sarajevu i Beogradu pod naslovom: Zločin u 19:30 – Balkanski mediji u ratu i miru (Media Centar – Sarajevo, 2003, i Dan Graf – Beograd, 2004). U Sarajevu su štampane još dvije njegove knjige: Bijela kuća (Oslobođenje, 1984) i Pisma iz rata (Ideje, 1992).

Objavljivao je komentare u najvećim svjetskim listovima uključujući The New York Times, The Washington Post, The Los Angeles Times, International Herald Tribune, Die Zeit, Dagens nyheter, Politiken i druge. U Americi je radio i kao vodeći urednik lanca nedjeljnih listova The Connection, gdje je obučavao i inspirisao mnogobrojne mlade novinare i dobio mnoštvo nagrada izdavača novina države Virdžinija, uključujući i nagrade za najbolje redakcijske strane.

Kurspahić je ostvario i uspješnu diplomatsku karijeru. Od ljeta 2001. do ljeta 2006. radio je u međunarodnoj diplomatiji, najprije kao predstavnik za štampu agencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i organizovanog kriminala u Beču a zatim kao predstavnik te agencije za karipski region sa sjedištem na Barbadosu, odgovoran za 29 država i teritorija.

Iza Kurspahića ostaju supruga Vesna Kurspahić, sinovi Tarik i Mirza, kao i četvero unučadi.

Kemal Kurspahić pojavio se i u spotu pjesme Kemala Montena „Pismo prijatelju“. Njemu u čast, prisjećamo se i ove pjesme i cijele ekipe koja je bila tada.