Prijeti li Srbiji sukob države i crkve?

Prema pisanju današnje srpske štampe, vanrednog zasijedanja Sabora SPC ipak neće biti. “Blic” piše da bi do tog zasijedanja moglo da dođe ako se raspiše referendum o KiM.

Prema pisanju tog lista od kada je srpska crkva usvojila stav “ni nezavisnost ni podjela”, a predsjednik Srbije je na tezi razgraničenja, došlo je do zahlađenja odnosa na relaciji crkva – država.

Iako se prethododnih dana pominjalo da će u septembru ili oktobru biti zakazana vanredna sjednica Sabora SPC zbog, kako se pisalo, neophodnosti da crkva zauzme stav o pitanju Kosova, prema pisanju “Blica”, za sada ni jedan vladika nije zatražio vanredno zasijedanje. Međutim, okidač da do njega dođe moglo bi biti obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Srbima s Kosova 9. septembra.

Dio vladika naime smatra da ako Vučić na Kosovu saopšti plan razgraničenja, vanrednog zasijedanja neće biti jer je stav SPC iznesen na majskom zasijedanju, ali ako se pomene referendum onda bi do vanrednog zasijedanja Sabora ipak moglo da dođe.

Takođe, za sada, kako piše “Blic”, nema najava da će SPC izmijeniti svoj ranije donijet stav o razgraničenju. To, s druge strane, otvara pitanje prijeti li Srbiji sukob ključnih institucija: predsjednika i vlade Srbije sa Srpskom pravoslavnom crkvom?

Sputnjik podsjeća da je više crkvenih otaca izašlo je u javnost sa oštrim kritikama na račun srpskih vlasti i njihove politike prema južnoj srpskoj pokrajini, na šta je uslijedio ništa manje oštar odgovor brojnih državnih funkcionera.

Upitan da li sve to navodi na pitanje mogućnosti produbljivanja spora između Crkve i države o “najvažnijem srpskom nacionalnom pitanju” istoričar Aleksandar Raković kaže da je teško dati odgovor u ovom trenutku.

“Ako dođe do sukoba Crkve i države, to znači da je došlo do sukoba između predsjednika i Vlade Republike Srbije sa patrijarhom, Sinodom i Saborom SPC. Dakle, to je sukob Crkve i države. Mislim da je teško da do toga dođe. Volio bih da do toga ne dođe, svi bismo, naravno, to voljeli, ali ukoliko u tom formatu dođe do ključnih nesuglasica i ozbiljnih razmimoilaženja, samo to znači sukob Crkve i države”, kaže on.

Ukoliko bi došlo do sukoba Crkve i države, on bi imao takve posljedice da bi narodu bio izmaknut još jedan oslonac, dodaje Raković.

“I Crkva i država moraju da se postaraju, po svaku cijenu, da ne dođe do međusobnog sukoba, da se izbjegne situacija kakva je bila 1937. godine zbog Konkordatske krize. Ova situacija bila bi nalik toj, ali ona mora, i to ističem, po svaku cijenu da se izbjegne”, kaže Raković.